2023. će biti skuplja od 2022. Šta ćemo sve plaćati po višim cijenama?

U Republici Srpskoj poskupljenja su krenuula sa električnom energijom. Prema novom obračunu, koji ja na snagu stupio, 1. januara, cijena električne energije do potrošenih 500 kilovata iznosi 0,0544 KM/kWh, od 501 do 1.500 kilovata 0,0914 KM/kWh, a preko 1.500 kilovata 0,2013 KM/kWh.

Poskupljenja električne energije na području Federacije BiH, za sada nema, uvjeravaju nadležni. Može se, kažu desiti, samo samo ukoliko dođe do drastične promjene koja podrazumjeva prekomjernu potrošnju elenergije ili potrebe kupovine iste na tržištu.

Ekonomisti su uvjereni da će skuplja struja za sobom povući novi rast cijena većine roba i usluga ili u najboljem slučaju novo zadržavanje na istom nivou, jer su gorivo i gas pojeftinili.

BRAŠNO

U decembru su po drugi put u prošloj godini poskupili pekarski proizvodi i za sada kažu u ovoj branši do poskupljenja neće doći, obzirom da su mlinari odustali od poskupljenja brašna za 10 posto.

Dok su pekari optimisti, mlinari nisu i poručuju da je sve moguće.

“Ako ne poskupi gorivo i ako pšenica ne bude rasla na berzama, vjerovatno neće rasti ni cijene brašna, bar ne u značajnijem procentu”, kaže predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske Zoran Kos.

Vreća standardnog brašna od 25 kilograma u prodavnicama trenutno košta od 30 do 33 KM.

MLIJEKO

Ni mljekari sa sigurnošću ne mogu reći hoće li i kada cijena mlijeka, koja sada iznosi blizu 3 KM, još rasti. To, kažu, najviše zavisi od proljetne sjetve, jer su visoke cijene đubriva i sjemena.

CIJENE U MARKETIMA

Iako smo u 2023. godinu ušli sa nižim cijenama goriva, one u mjesecu iza nas, a vjerovatno ni u mjesecima koji slijede, nisu dovele niti će dovesti do pojeftinjenja namirnica u marketima, bez reakcije nadležnih institucija.

U udrženjima potrošača kažu da je nevjerovatno kako se cijene nafte i goriva prate kada idu prema gore i obavezno koriste kao razlog za poskupljenja, dok se potpuno ignorišu kada padaju i kada bi, po logici, trebalo da se snize i cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda koje svakodnevno koristimo.

„Jednostavno, ako je neko podigao cijene uz pravdanje rastom troškova zbog rasta cijene recimo goriva, on mora cijene spustiti nakon što su mu troškovi smanjeni ili se na to mora na neki način “natjerati”. I previše su domaći kupci eksploatisani zloupotrebama trgovaca i odavno plaćaju više nego je opravdano za cijeli niz proizvoda i usluga, tako da se nikakvim teorijama o “slobodnom tržištu” ne može pravdati dalja zloupotreba situacije i “inflatorno profiterstvo”. Naravno da ne očekujem vraćanje cijena na potpuno isti nivo od prije godinu ili više jer određeni rast se može objasniti i drugim faktorima, ali ipak se najveći dio pravdao rastom upravo onih troškova koji sada padaju i to se mora odraziti i na cijene“, kaže za BUKU ekonomista Igor Gavran.

KREDITI

I krediti su sve skuplji. Evropska centralna banka nastaviće da povećava kamatne stope nakon što je to prvi put u 11 godina učinila u julu prošle godine.

Šef holandske centralne banke Klas Knot je izjavio da očekuje da će ECB na pet narednih sednica, od sada do jula 2023, postići “prilično pristojan tempo zaoštravanja” monetarne politike kroz povećanje kamata za pola procenta prije nego što troškovi zaduživanja dostignu vrhunac do ljeta, prenosi Rojters.

“I dalje je povišen rizik od toga da je to premalo. Tek smo na početku drugog poluvremena”, naveo je Knot, koji je takođe član Upravnog savjeta ECB.

Podizanje referentnih kamatnih stopa ECB-a odražava se i na cijenu zaduživanja – rastu stope euribora, što automatski poskupljuje i kredite u Bosni i Hercegovini čija je otplata vezana za kretanje ove evropske kamatne stope.

Cilj ECB-a je jedostavan- veće kamatne stope bi trebale usporiti razvoj kompanija, platežna moć radnika bi trebala ostati ista, što bi u konačnici trebalo obuzdati i rast cijena.

PROGNOZA MMF-a

Ni prognoze Međunarodnog monetarnog fonda za ovu godinu nisu optimistične. Kako je nedavno izjavila izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgijeva, 2023. će biti teška godina za veći dio globalne ekonomije, jer će se “glavni motori” globalnog rasta – SAD, Evropa i Kina – suočiti sa slabljenjem aktivnosti.

“Ova godina biće teža od godine koju ostavljamo za sobom”, rekla je Georgijeva za Si-Bi-Es.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79