COVID-19 na listi profesionalnih bolesti: Korist neće imati samo zdravstveni radnici
S ciljem veće zaštite zdravstvenih radnika zamjenik premijera i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača uvrstio je COVID-19 na listu profesionalnih bolesti.
Prof. dr. Zijah Rifatbegović, načelnik Klinike za hirurgiju UKC-a Tuzla, jedan je od 512 zdravstvenih radnika s područja Tuzlanskog kantona koji je obolio od COVID-a 19. Poput svojih kolega od početka je na prvoj linije odbrane, a bio je i dio tima tuzlanskog UKC-a koji je pomagao kolegama u Novom Pazaru u borbi sa koronavirusom, prenosi Faktor.
Rifatbegović smatra da je uvrštavanje COVID-19 na listu profesionalnih bolesti veoma važno, jer je veliki broj zdravstvenih radnika izložen stalnoj mogućnosti za infekciju virusom COVID-19.
– Ja sam imao COVID-19 prije otprilike četiri mjeseca. Imao sam srednje tešku formu. Klinička slika mi je bila sa simptomatologijom dosta zahtjevna, s tim da sam imao tu sreću da nisam imao težih respiratornih problema i to je sigurno omogućilo da moj oporavak bude nešto brži – rekao je prof.dr. Rifatbegović.
Predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu FBiH Zijad Latifović kazao je da je ova odluka bila temeljni zahtjev Sindikata. Ova odluka značajno poboljšava prava radnika iz radnog odnosa, budući da se profesionalne bolesti tretiraju na takav način da radnik ima pravo na stopostotnu plaću.
– U tom pravilniku nije napravljena diskriminacija da su napisani samo zdravstveni radnici, nego je napisano da je COVID-19 profesionalna bolest. To u suštini podrazumijeva da svi uposlenici koji zbog svoje prirode posla budu zaraženi COVID-19 imaju pravu na 100 posto plaću – rekao je Latifović.
Predsjednica Ljekarske komore Federacije BiH Amila Bećirović ističe da će najvjerovatnije biti potreban decidan algoritam utvrđivanja COVID-19 kao profesionalne bolesti koja podrazumijeva dobru radnu anamnezu, odnosno dokazivanje povezanosti bolesti i izloženosti na radnom mjestu.
– Naravno, najvažnija će biti ispravno uzeta epidemiološka anamneza, kako bi se razlučilo gdje je infekcija nastala, kakvo je radno vrijeme uposlenika, koliko i kada je koristio slobodnih dana, da li je radio u smjenama, zdravstveno stanje njegovih ukućana, da li je prisustvovao skupovima van posla i slično. Dalje, morat će se uzeti u obzir klinička slika, kao i pozitivni nalazi dijagnostičkih metoda i postupaka koji mogu objektivitizirati tu bolest – kazala je Bećirović.
Nakon objave u Službenim novinama ova odluka će biti implementirana u svim kantonima u Federaciji BiH.
