Britanski ambasador u BiH: “Nećemo dozvoliti cijepanje zemlje”
Snažno vjerujem u otpornost BiH, njenih institucija i građana, kazao je Field
Lider SNSD-a Milorad Dodik svakodnevno najavljuje da će vratiti nadležnosti entitetu RS, odnosno da će povući ljude iz RS-a koji su u Oružanim snagama BiH, Upravi za indirektno oporezivanje, Sudu i Tužilaštvu BiH… Najavljuje Dodik i osnivanje svoje vojske, carinske službe… Predstavnici međunarodne zajednice, kao i domaći zvaničnici, ovakve najave su ocijenili udarom, pa čak i cijepanjem BiH.
Povodom najveće političke krize sa kojom se suočava BiH od prestanka rata naovamo, razgovarali smo sa britanskim ambasadorom u našoj zemlji Matthewom Fieldom.
Da li je Christian Schmidt žrtvovan na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, jer je OHR u potpunosti izostavljen iz teksta usvojene rezolucije?
– Produžetak mandata EUFOR-a je dobra vijest za sve u BiH, s obzirom na njegovu važnu ulogu u zaštiti sigurnog i bezbjednog okruženja.
Ujedinjeno Kraljevstvo je svo vrijeme bilo u bliskom kontaktu sa visokim predstavnikom Schmidtom. Iako nam je žao što je visoki predstavnik bio spriječen da lično predstavi svoj izvještaj, generalni sekretar UN-a ga je svima dostavio, i on je bio veoma jasan u ocjeni trenutne situacije u BiH i rizika koje predstavljaju bilo koji pokušaji podrivanja državnih institucija. Ujedinjeno Kraljevstvo je dalo jasnu podršku visokom predstavniku i njegovom Uredu, te navelo razloge za potrebu kolektivnog odgovora svih onih prijatelja BiH koji žele da vide stabilnu i prosperitetnu budućnost zemlje.
Zajedno sa drugim ambasadorima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, ja sam javno pozdravio fokus visokog predstavnika na pitanja državne i vojne imovine. Ozbiljna saradnja svih političkih aktera je sada potrebna kako bi se pronašlo rješenje u interesu BiH i njenih entiteta.
Nakon ove sjednice Milorad Dodik, ali i drugi političari iz RS-a su pojačali omalovažavanje visokog predstavnika.
Koliko je njegova uloga u BiH zaista oslabljena nakon dešavanja na sjednici VSUN-a?
– Prošlosedmična sjednica Vijeća sigurnosti UN-a ni na koji način nije oslabila poziciju visokog predstavnika, pravno ili politički. Upravo suprotno, podvukla je čvrstu podršku Ujedinjenog Kraljevstva i partnera istomišljenika, njemu i njegovoj ulozi. Fokus razgovora na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a je bio jasna i prisutna opasnost od politika koje predstavlja Milorad Dodik i predstavnici RS. U riječima našeg predstavnika: „Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje predano pružanju podrške sigurnosti, stabilnosti, demokratiji, prosperitetu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Podržavamo građane Bosne i Hercegovine i njihove nade za mirnu i svijetlu budućnost.“
Ko može zaustaviti Milorada Dodika u namjera da, kako on kaže, “vrati nadležnosti” RS-u, odnosno da povuče RS iz Oružanih snaga BiH, Uprave za indirektno oporezivanje BiH i drugih institucija i uspostavi svoju vojsku, carinu, agenciju za lijekove…?
– Ne postoji zakonski put za jednostrano povlačenje iz ovih državnih institucija, što je direktan pokušaj poništavanja do danas ostvarenog napretka. Ujedinjeno Kraljevstvo ovo smatra namjernim i opasnim pokušajem da se odvrati pažnja sa neuspjeha u poboljšanju životnih standarda i borbe protiv korupcije. Ovo djelovanje nije u interesu građana ove zemlje.
Može li BiH preživjeti ovaj Dodikov udar?
– Ja snažno vjerujem u otpornost BiH, njenih institucija i građana. Bosne i Hercegovine će biti.
Da li, po Vašem mišljenju, postoje elementi za reakciju pravosudnih organa, konkretno Tužilaštva BiH?
– Niko ne može biti iznad zakona. Pravosudni sistem u cijelosti treba ispuniti svoju odgovornost prema građanima, primjenjivati zakon bez predrasuda ili pristrasnosti. Oni su ti koji u prvom koraku trebaju odgovoriti u slučajevima kršenja zakona ili neustavnih aktivnosti bilo kojeg nivoa parlamenta ili vlasti.
Zašto je, po Vašem mišljenju, Dodik uopće krenuo u priču o vraćanju nadležnosti?
– Ono što stalno viđam tokom mog mandata u BiH je da je političarima lakše stvoriti krizu i usmjeriti fokus na prošlost, ili pokrenuti osjećaj progona ili straha, nego uraditi teški posao poboljšanja životnih standarda i stvaranja prilika za sve. Taj težak posao bi trebao biti u fokusu svih izabranih predstavnika u ovoj zemlji, kao i kampanje za izbore naredne godine.
Nedavno je održana serija sastanaka o izmjenama Izbornog zakona BiH. Postoji li način pomirenja etničkog i nacionalnog koncepta u Izbornom zakonu?
– Izborni sistem treba predstavljati sve građane u ovoj zemlji.
Činjenica da postoji nekoliko presuda Evropskog suda za ljudska prava protiv BiH podvlači potrebu da se poboljšanja implementiraju – to je odgovornost parlamentaraca. Sve promjene trebaju biti usklađene sa međunarodnim standardima, a diskriminaciju treba ukloniti. To je teško izbalansirati sa zaštitama po pitanju raspodjele moći sadržanim u Dejtonskom sporazumu, ali uz pomoć stručnih institucija poput Venecijanske komisije, vjerujem da je to apsolutno moguće uz dovoljno političke volje i spremnosti da se radi u interesu svih.
Mislite li da je BiH i dalje potreban etnički koncept vlasti?
– Dogovori postignuti u Dejtonu su pomogli da se osigura 26 godina mira. Ali, kao što je i sam lord Ashdown rekao, Dejton je temelj, a ne plafon, i zemlja treba nadograđivati na taj temelj, približavajući se međunarodnim standardima. Implementacija presuda Sejdić-Finci i drugih je ključan korak.
Kako biste Vi prokomentarisali optužbe, prije svih SNSD-a i HDZ-a, da Bošnjaci pričom o građanskom modelu žele majorizirati ostala dva naroda?
– Često čujem optužbe i kontra-optužbe od strane političkih rivala na račun drugih. Ja radije sudim na osnovu djela. Radu na bilo kojoj promjeni političke organizacije ove zemlje treba pristupiti u duhu dijaloga i onoga što je u najboljem interesu za sve.
Pojavile su se i priče da će velike sile prihvatiti stanje na terenu i dozvoliti podjelu BiH.
Hoće li se to zaista i desiti? Da li je BiH zemlja koja se treba raspasti?
– Govoriću u ime Ujedinjenog Kraljevstva, iako vjerujem da to vrijedi i za sve druge partnere i prijatelje ove zemlje koji slično razmišljaju. Mi ne možemo i nećemo dozvoliti da bilo ko razjedinjuje ovu zemlju niti poništava do sada ostvareni napredak. Mislim da smo u proteklim sedmicama iz Londona, Vašingtona, Berlina, Brisela i drugih gradova čuli jasnu poruku podrške i predanosti ovoj zemlji i njenim građanima piše Oslobođenje
