Građani već navikli na zagađen vazduh, a nadležni i dalje bez plana za rješavanje problema

Zagađenje vazduha problem je sa kojim su bosanskohercegovački građani, a posebno Sarajlije, navikle da žive. Za taj problem nadležni i dalje nemaju ni viziju ni akcioni plan za rješenje. O tome se u Sarajevu razgovaralo i na Međunarodni dan ljudskih prava, na panel diskusiji sa simboličnim nazivom “Čist zrak – pravo, a ne privilegija”.

Sarajevo se na prvi pogled čini kao čist grad. Međutim, prema podacima Udruženja Eko akcija, vazduh u posljednjih sedam dana varira od umjereno zagađenog do potpuno nezdravog.

“U Bosni i Hercegovini sve zavisi od vremenksih prilika. Kad imamo ovako promjenjivo vrijeme, kad puše, kiša pada ili snijeg, zrak je čist. Kad imamo ono vrijeme kakvo je inače redovno zimi, onda obaramo rekorde”, ističe Anes Podić iz Udruženja građana “Eko akcija”.

“‘Ljudi lože svašta, čak i gume lože na centralnom grijanju privatno. Vjerujte, vlasti ne donose odluke o tom, zagađenje je kao i uvijek.’;

‘Osjeti svako. Ko su glavni krivci.. Mi svi.’;

‘Zagađenje kao zagađenje, ono je uvijek bilo, da budemo realni što se tiče zraka. Najbolje da možemo smanjiti, da svi povedemo računa'”, kažu neki od građana.

Zagađenje vazduha dugo je bilo posmatrano isključivo kao zdravstveni problem i problem zagađenja okoliša. Već nekoliko godina, globalno se počinje posmatrati kao pitanje ljudskih prava. Problem kvalitete vazduha podjednako utiče na sve, a neki od uzroka nastanka su individualna ložišta, saobraćaj i industrijske emisije.

“Vi možete kupiti vodu, ali ne možete kupiti flaširani zrak. To je problem koji se tiče svih nas, pogotovo ugroženih grupa kao što su djeca, starije osobe, trudnice. To su naša neka ljudska prava za koja se mi ne borimo dovoljno u Bosni i Hercegovini”, smatra Jasminka Džumhur, projekt koordinatorica Fondacije “Heinrich Boll”.

Zagađenje vazduha predstavlja jedan od najvećih rizika za čovječanstvo, samim tim što skraćuje životni vijek ljudima i uništava životnu sredinu. Mnogi od nas, svjesno ili nesvjesno, i dalje doprinose zagađenju vazduha i samim tim ugrožavaju zdravlje svih nas. Čist vazduh treba da bude prioritet i pravo svih nas. Zato postoje određeni načini na koje možemo da utičemo i mi sami.

Korištenje ekološki prihvatljivih goriva za zagrijavanje, vožnja biciklom, a ne automobilom, samo su neka rješenja problema zagađenosti. Državne, entitetske i kantonalne nadležne institucije trebale bi da preduzmu čitav niz mjera, kako bi i sistemski uticali na smanjenje zagađenja, smatraju učesnici panela.