Da li će BiH nakon Ukrajine postati drugi front Rusije, Putin je Dodikov saveznik
Njemački lis Die Welt u svom današnjem izdanju analizira mogućnost da se ukrajinski scenario ruskog predsjednika Vladimira Putina prenese na Bosnu i Hercegovinu.
List dalje piše kako crnomorske države Rumunija i Bugarska nisu neizostavno cilj Moskve, već više “moguća ulazna vrata u regiju u srcu Evrope, koju rusko vodstvo želi preoteti zapadnom utjecaju – zapadni Balkan”, prenosi Deutsche Welle.
– Najbolji primjer za to je Bosna i Hercegovina. Tamo sebe vide kao drugu frontu mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine. Jer, moćni političar bosanskih Srba Milorad Dodik forsira otcjepljenje njegove Republike Srpske.
Njegova politika dijelom podsjeća na ideje “velikog srpskog carstva”, koje su u jugoslavenskim ratovima 1990-ih, koje je vodio Beograd, dovele do brutalnog prognaničkog rata protiv bosanskih muslimana – piše Die Welt i naglašava da je Dodikov najvažniji saveznik – Putin, ali i da ima podršku i iz Srbije, isto kao i mađarskog premijera Viktora Orbana.
Dalje se ističe kako “Moskva podrazumijeva da Beograd zbog svoje historije i kulture ima pravo na sfere utjecaja na kolonije u njegovom susjedstvu”.
Dodikov najvažniji saveznik – Putin
List dalje piše kako crnomorske države Rumunjska i Bugarska nisu neizostavno cilj Moskve, već više „moguća ulazna vrata u regiju u srcu Europe, koju rusko vodstvo želi preoteti zapadnom utjecaju – zapadni Balkan”. „Najbolji primjer za to je Bosna i Hercegovina. Tamo sebe vide kao drugu frontu mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine. (…) Jer, moćni političar bosanskih Srba Milorad Dodik forsira odcjepljenje njegove Republike Srpske. Njegova politika dijelom podsjeća na ideje ‘velikog srpskog carstva‘, koje su u jugoslavenskim ratovima 1990-ih, koje je vodio Beograd, dovele do brutalnog prognaničkog rata protiv bosanskih muslimana“, piše Die Welt i naglašava da je Dodikov najvažniji saveznik – Putin. „Doduše on ima podršku i iz Srbije, isto kao i od strane mađarskog premijera Viktora Orbana.“ List ističe da su na drugoj strani Europska unija i Sjedinjene Američke Države, koje su uspostavile poslijeratno ustrojstvo Bosne i Hercegovine.
Stručnjak za sigurnost Gressel, piše njemački list, vidi paralele između Beograda i Moskve. On kaže kako ni jedni ni drugi ne žele prihvatiti teritorijalne gubitke 1990-ih godina i dovode u pitanje neovisnost država nasljednica. „Za Moskvu se podrazumijeva da Beograd zbog svoje povijesti i kulture ima pravo na sfere utjecaja na kolonije u njegovom susjedstvu”, kazao je Gressel i dodao da to isto pravo sebi daje i Kremlj. „U konceptu poretka nekadašnja Jugoslavija je postsovjetski prostor u malom.”
Gressel također opisuje scenarij prema kojem bi separatističkim snagama u Republici Srpskoj pošlo za rukom odcjepljenje njihovog dijela zemlje. „Onda bi vojnici europske vojne misije EUFOR morali posegnuti za oružjem“, ističe se u berlinskom dnevniku Die Welt.
Također se dodaje da bi onda i Rusija inzistirala na vlastitoj vojnoj nazočnosti na terenu, kako bi zaštitila srpske interese. „Moskva bi mogla pokušati preko Crnog mora i Bugarske doći do Srbije”, upozorava Die Welt.
