Zašto SAD i NATO ne šalju vojsku u Ukrajinu?
Ruski, ničim izazvan napad na Ukrajinu, koji sada traje već peti dan, naišao je na osudu zapadnih sila.
Sankcije Rusiji i pomoć Ukrajini stigle su sa mnogih strana, ali postavljanje trupa na teren u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, linija je koju SAD i drugi zapadni saveznici nisu htjeli preći.
Američka ambasadorica pri Ujedinjenim nacijama Linda Thomas-Greenfield rekla je u nedjelju da je Bidenova administracija “jasno stavila do znanja” da SAD neće poslati vojsku.
“Nećemo dovoditi američke trupe u opasnost”, rekla je.
Međutim, koji drugi faktori drže američke trupe podalje od Ukrajine? Evo šta trebate znati:
Kako je Biden rekao za NBC News ranije ovog mjeseca, “kada Amerikanci i Rusija počnu pucati jedni na druge, to je svjetski rat”. Drugim riječima, ulazak SAD-a u sukob ima potencijal da izazove globalni rat.
Penzionisani generalpukovnik Mark Hertling, vojni analitičar, izjavio je za CNN u nedjelju da je “ključ diplomatije ograničavanje potencijala za rat. Dok je trenutni rat ruske ilegalne invazije na Ukrajinu tragičan, haotičan i razarajući, to je još uvijek regionalni sukob. Ako NATO ili SAD pošalju trupe u Ukrajinu da im pomognu u borbi protiv Rusa, dinamika bi se prebacila na multinacionalni sukob s potencijalnim globalnim implikacijama zbog statusa nuklearne energije i SAD-a i Rusije. Zbog toga SAD i NATO – i druge nacije širom svijeta – pokušavaju utjecati na uspjeh Ukrajine i poraz Rusije pružanjem druge vrste podrške”.
Šta je s američkim trupama u Evropi?
Sjedinjene Američke Države su rasporedile hiljade vojnika širom Evrope i prije i tokom ruske invazije na Ukrajinu.
Barbara Star iz CNN-a izvijestila je u nedjelju da će više od 4.000 vojnika američke vojske, koji su privremeno raspoređeni u Evropu, sada imati produženu dužnost – najvjerovatnije za nekoliko sedmica – kao dio napora SAD-a da uvjeri saveznike u istočnoj Evropi. Ali te trupe nisu tu da se bore u Ukrajini.
“Američke snage nisu i neće biti uključene u sukob s Rusijom u Ukrajini”, rekao je Biden u četvrtak.
Umjesto toga, američke trupe imaju zadatak da brane NATO saveznike i uvjeravaju te saveznike na istoku u sigurnost.
“SAD će braniti svaki pedalj teritorije NATO-a punom snagom američke moći”, dodao je Biden.
Postoji li scenarij u kojem bi se Amerika direktno angažovala na Rusiju
Ukrajina graniči sa zemljama članicama NATO-a Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunijom. Ako bi Rusija zaprijetila jednoj od ovih zemalja, SAD zajedno s Francuskom, Njemačkom, Velikom Britanijom i ostatkom 30-članog NATO saveza, bi prema članu pet Sjevernoatlantskog ugovora morale odgovoriti.
Član pet garantuje da se resursi čitavog saveza mogu koristiti za zaštitu bilo koje države članice. Prvi i jedini put na nju se pozivalo nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine, kao rezultat toga, NATO saveznici su se pridružili invaziji na Afganistan.
Hoće li američke trupe pomoći u stvaranju zone zabranjenog leta u Ukrajini?
Sjedinjene Države neće dizati američke pilote u zrak kako bi stvorile zonu zabrane letova u Ukrajini, rekao je u nedjelju Thomas-Greenfield.
Stav Bidenove administracije da drži američke snage izvan Ukrajine znači da neće ni američke trupe dizati u zrak, ali će raditi s Ukrajincima kako bismo im dali mogućnost da se brane.
Dok su neki ukrajinski zvaničnici pozvali zemlje NATO-a da zatvore nebo nad Ukrajinom, uspostavljanje zone zabrane letova stavilo bi SAD u direktan angažman s ruskom vojskom, što je Bijela kuća jasno stavila do znanja da nije zainteresirana za to.
Kako još SAD pomažu Ukrajini?
Državni sekretar Antony Blinken rekao je u subotu da je odobrio 350 miliona dolara nove američke vojne pomoći Ukrajini.
“Danas, dok se Ukrajina hrabro i ponosno bori protiv ruskog brutalnog i ničim izazvanog napada, odobrio sam, u skladu s delegacijom predsjednika, neviđeno treće predsjedničko povlačenje do 350 miliona dolara za neposrednu podršku odbrani Ukrajine”, navodi se u saopćenju američkih diplomata.
Prethodna povlačenja su iznosila 60 miliona dolara i 250 miliona dolara, te je ukupan iznos u prošloj godini iznosio više od milijardu dolara, prema službenoj administraciji.
Osim toga, Blinken je u nedjelju objavio da SAD šalje skoro 54 miliona dolara humanitarne pomoći Ukrajini za pomoć onima koji su pogođeni ruskom invazijom.
Kako su Sjedinjene Američke Države kaznile Rusiju?
Jednom riječju, sankcije. SAD i zapadne zemlje uvele su nekoliko sankcija Rusiji, ciljajući njen bankarski, avio-svemirski i tehnološki sektor. Ove sankcije uvode kazne u svim industrijama, uključujući zamrzavanje aktive za najveće banke, ograničenja duga i kapitala za kritične rudarske, transportne i logističke firme.
U petak su Sjedinjene Američke Države – zajedno s Evropskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Kanadom – objavile da će uvesti sankcije direktno ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu. A u subotu su SAD i Evropska komisija, zajedno s Francuskom, Njemačkom, Italijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Kanadom, objavile da će izbaciti određene ruske banke iz SWIFT-a, mreže visoke sigurnosti koja povezuje hiljade finansijskih institucija širom svijeta.
“Sankcije, blokade, ekonomski utjecaj, izgradnja saveza protiv Putinovih akcija uz istovremeno snabdijevanje Ukrajine oružjem i drugom pomoći će, nadamo se, sprečiti eskalacije i neželjene posljedice širom svijeta”, rekao je Hertling.
Gdje se nalazi javno mnijenje?
Amerikanci su oprezni u vezi s intervencijom u rusko-ukrajinskom sukobu, pokazuju ankete provedene uoči ruske invazije.
U anketi AP-NORC-a samo 26 posto Amerikanaca vjeruje da bi SAD trebale igrati glavnu ulogu u situaciji između Rusije i Ukrajine. Otprilike polovina, 52 posto, reklo je da bi trebalo da igra sporednu ulogu, a još 20 posto da ne bi trebalo da igra nikakvu ulogu.
Jedna trećina demokrata – 32 posto i 22 posto republikanaca željelo je da Amerika igra glavnu ulogu. Nezavisni su najvjerovatnije rekli da SAD ne treba igrati nikakvu ulogu; 32 posto se tako osjeća, u poređenju sa 22 posto među republikancima i 14 posto među demokratama.
Šta slijedi?
Thomas Greenfield je u nedjelju rekao da Sjedinjene Američke Države “nisu ništa skinule sa stola” kada su ga pitali o ciljanju sankcija na ruski energetski sektor, što se do sada nije dogodilo.
“Povećavamo se kako Rusi rastu, tako da ima još toga”, rekla je Bashu.
Američki i evropski zvaničnici razgovarali su o ciljanju sankcija protiv ruske Centralne banke, što je korak bez presedana za ekonomiju veličine Rusije. Thomas Greenfield nije dao precizan trenutak za to, ali je rekao: “Ovo se dešava vrlo, vrlo brzo.”
Razmjere sankcija centralne banke su još uvijek u diskusiji i mogle bi biti čak i više nego što su zvaničnici rekli piše Klix.
