EU objavila da je usvojena finalna verzija sporazuma u Briselu

Evropska unija objavila je danas da je usvojena finalna verzija sporazuma o principima za osiguranje funkcionalne BiH koja ostvaruje iskorake na putu ka EU.

U finalnu verziju sporazuma unesene su izmjene koje se odnose na stavku u kojoj je stajalo da se reforme ustava i izbornog zakona trebaju provesti šest mjeseci nakon formiranja državne vlasti piše Klix.

To je, na inzistiranje stranaka sa sjedištem u Sarajevu, promijenjeno na to da se reforme trebaju provesti šest mjeseci nakon formiranja svih nivoa vlasti.

Uz stavku o osudi ruske agresije na Ukrajinu stoji da predstavnici iz entiteta RS pozivaju na raspravu i usvajanje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini.

Kako stoji u dokumentu, lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ponavljaju svoju opredijeljenost za očuvanje i izgradnju mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, uspostavljene u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir.

“Također, obavezuju se na poštivanje principa vladavine prava i sprovođenje slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvijanje demokratskih institucija na svim nivoima vlasti, kao i principe i vrijednosti na kojima se zasniva Evropska unija i demokratska društva i budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji”, stoji u dokumentu.

Također, kako je navedeno u dokumentu, naglašavaju važnost provedbe reformi koje unapređuju evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije.

“Učesnici ponavljaju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, te podsjećaju na rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o agresiji na Ukrajinu, usvojenu 2. marta 2022. godine”, navodi se u dokumentu.

Za postizanje ovih ciljeva, istaknuto je u dokumentu, učesnici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i raditi na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.

U dokumentu su dalje navedene obaveze i opredjeljenja lidera političkih stranaka i članova Predsjedništva BiH:

Posvećeni su prosperitetu, demokratskom funkcionisanju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, i obavezuju se da će konstruktivno poduzeti neophodne reforme kako bi zaštitili i unaprijedili ove ciljeve.

Naglasiti važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njegovog kontinuiranog prisustva u Bosni i Hercegovini radi održavanja sigurnog okruženja.

Posvećeni su punom poštovanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, uključujući i one Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te rade konstruktivno zajedno prema njihovoj dobroj namjeri, sa ciljem da se osigura usklađenost sa evropskim standardima.

Preduzeti sve potrebne korake da Opći izbori 2022. godine budu efikasno organizovani i sprovedeni na uredan način, uz neophodna sredstva. Stranke će izbornu kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnju.

Konstruktivno će sarađivati ​​nakon glasanja kako bi osigurali brzo formiranje novog zakonodavstva i izvršne vlasti na svim nivoima vlasti u zakonom propisanim rokovima.

Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi napredovao na putu ka EU i odgovorio na aspiracije ljudi.

U tom kontekstu, teži da hitno i najkasnije u roku od 6 mjeseci od formiranja vlasti na svim nivoima usvajaju a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima: b) Zakon o sprječavanju sukoba interesa; c) Zakon o javnim nabavkama; d) ograničene ustavne i izborne reforme, u potpunosti u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a; e) u potpunosti obnoviti redovan politički dijalog sa EU, uključujući kroz strukture SSP-a i poduzeti sve potrebne korake kako bi zemlja imala koristi od fondova EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući blagovremenu ratifikaciju finansijskog okvira i Partnerski sporazum.

Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu prema EU, saglasni su da preduzmu korake:

a) osigurati potpuno funkcioniranje institucija na državnom nivou i osigurati da odluke. u pogledu nadležnosti na državnom nivou preuzimaju se na državnom nivou, te da se nakon izbora preduzme konstruktivan dijalog o temeljnim pitanjima koja se tiču ​​funkcioniranja države, uključujući pitanja kao što su javna imovina i usvajanje strategija za cijelu zemlju u oblastima zajedničkih nadležnosti, u skladu sa ključni prioritet koji zahtijeva da se osigura pravna sigurnost u raspodjeli nadležnosti između nivoa vlasti b) ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući osiguravanje da organi za provođenje zakona i pravosuđe mogu djelovati neovisno i imati sva potrebna sredstva za uspostavljanje evidencije proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda, uključujući i visoke nivo. c) poduzeti korak ka poboljšanju ukupnog funkcionisanja javne uprave osiguranje profesionalne i depolitizirane državne službe.

Nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući implementaciju i saradnju u oblastima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu sa članom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Posvećeni su poduzimanju konkretnih koraka za promoviranje okruženja pogodnog za pomirenje u cilju prevazilaženja naslijeđa rata, u skladu sa ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Pozdravljaj uaktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja u cilju završetka gore navedenih aktivnosti.

Podržali su (po abecednom redu)

Petar Đokić (SP)

Milorad Dodik (SNSD, član Predsjedništva)

Šefik Džaferović (SDA, predsjedavajući Predsjedništva)

Edin Forto, (NS)

Bakir Izetbegović (SDA)

Elmedin Konaković, (NiP)

Željko Komšić (DF, član Predsjedništva)

Nermin Nikšić (SDP)

Nermin Ogrešević, (NES)

Elzina Pirić (PDA)

Senad Šepić (NB)

Nenad Stevandić (US)