Brčko na historijskom ispitu: Da li će djecu rođenu zbog rata prvi u BiH sistemski zaštititi?
Djeca rođena zbog rata u Bosni i Hercegovini se nalaze u izuzetno lošem položaju. Kroz tamu stigme i diskriminacije u čiji ponor ih gura društvo u cijelosti, vrlo često preispituju vlastiti identitet, imajući osjećaj krivice i stida zbog svog porijekla. Značaj im se mora davati svakoga trenutka pa i na Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u konfliktu.
Devetnaesti juni proglašen je Međunarodnim danom borbe protiv seksualnog nasilja u konfliktu, za koji je vezana i ratna bosanskohercegovačka priča. Naime, tokom agresije na našu zemlju, silovano je između 35 i 50 hiljada žena.
Veliki broj njih je zatrudnjelo, a većina ih je rodila djecu koju sistem u našoj državi još uvijek ne prepoznaje. Međutim, prilika za konkretnom promjenom postoji i to u Brčko distriktu, čiji se sistem, odnosno političari sada nalaze na velikom ispitu.
Dvadeset i sedam godina nakon okončanja agresije, djeca koja su rođena zbog rata i dalje su zanemarena populacija, čije rođenje sa sobom nosi po život opasne i trajne rizike i štete. Stigmatizirani su i diskriminisani od društva i pravnog sistema u kojem živimo, a nadležni mnogo ne čine kako bi se to promijenilo.
Djeca rođena zbog rata, tokom svog odrastanja prolazila su kroz fizičko nasilje, emocionalno zlostavljanje i vršnjačko nasilje u školama, gdje su targetirani kao djeca bez oca ili kao napuštena. Danas nisu zakonom priznata kategorija žrtava rata te samim tim, kao i druga djeca civilnih žrtava rata, ne ostvaruju nikakva prava, niti beneficije koje bi im olakšale naprimjer pristup i finansiranje školovanja ili pak prilikom zapošljavanja.
Skrivanje očevog identiteta
Ajna Jusić pripadnica je kategorije djece čiji su očevi bili vojnici – pripadnici suprotstavljene vojske. Kroz protekle godine aktivno je radila na promicanju priče koja prati ovu populaciju u Bosni i Hercegovini, a u razgovoru za Klix.ba kaže da djecu rođenu kao posljedica silovanja u ratu često nazivaju skrivenom populacijom, jer se pokazalo da, ako neko iz njihove okoline zna za to kako su rođeni, bivaju izloženi stigmatizaciji i diskriminaciji.
“Još uvijek smo izloženi društvenom osuđivanju kao i političkom i pravnom neprihvatanju. Sve ovo je razlog zašto naše majke identitet oca vrlo vješto nastoje skriti, što dodatno otežava mapiranje i okupljanje djece rođene kao posljedica silovanja u određenoj državi. Mi smo zanemarena populacija čije samo rođenje sa sobom nosi po život opasne i trajne rizike i štete. To može podrazumijevati stigmatizaciju, diskriminaciju, fizičko nasilje i emocionalno zlostavljanje, smanjen ili nikakav pristup obrazovanju i tako dalje”, priča nam Jusić.
