Kriminalcima olakšano: Kaznena politika u primjeni sporazuma o priznanju krivice blaga
U pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine sve češće se primjenjuje model sporazuma o priznanju krivice između optuženih i pravosudnih organa. Ovaj konsenzualni pristup kaznenom pravosuđu ima prednosti, ali također postavlja određene izazove.
Montesquieu je još u 17. vijeku istaknuo važnost vođenja kaznenog pravosuđa, a ovakvi modeli priznanja krivice sve više dobijaju na popularnosti u kontekstu suđenja za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju u BiH.
Istraživanje profesorica Hajrije Sijerčić-Čolić, Vildane Pleh i Ene Gotovuše pokazuje da se ovaj model najčešće koristi u predmetima povezanima s organiziranim kriminalom, privrednim kriminalom i korupcijom u periodu od 2017. do 2019. godine pred Sudom BiH.
U zadnjih nekoliko mjeseci, primjetan je porast primjene ovog modela u predmetima organiziranog kriminala, teških krađa i droge.
Iako konsenzualni model pruža pojednostavljen postupak i umanjuje troškove, postoje i kritike. Istraživanje sugerira da je kaznena politika u primjeni sporazuma o priznanju krivice blaga, a model može stvoriti percepciju da se počiniteljima omogućuje blaga kazna, što potencijalno može ohrabriti nove kriminalne aktivnosti. Izazovi ovog modela uključuju pitanje efikasnosti, odvraćanja od kriminala te ravnoteže između priznanja krivice i odgovarajuće kazne.
