Kurbašić: Ukidanje nezdravih navika spriječilo bi najmanje 40 posto raka
Pušenje predstavlja jedan od najznačajnijih rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti, koje zauzimaju vodeće mjesto na listi uzroka smrti širom svijeta. Statistika pokazuje da su štetni efekti pušenja proporcionalni dužini vremena provedenog u ovom poroku i dnevnoj količini popušenih cigareta. U prosjeku, pušači umiru tri godine ranije od nepušača.
Još alarmantnije je to što, kada se uzmu u obzir i drugi izraženi rizični faktori, smrtni ishod može nastupiti čak 10 do 15 godina ranije. Rizik od kardiovaskularnih oboljenja naročito je visok ukoliko osoba započne konzumaciju cigareta prije 15. godine života.
Ukidanje nezdravih navika spriječilo bi najmanje 80 posto kardiovaskularnih bolesti i 40 posto raka, što podrazumijeva nepušenje, uravnoteženu prehranu, tjelesnu aktivnost, umjerenu konzumaciju alkohola i kontrolu tjelesne težine, istakla je specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije Izeta Kurbašić, šefica Odsjeka za kardiologiju Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu
Štetni efekti su proporcionalni dužini pušenja i dnevnoj količini popušenih cigareta. U prosjeku pušači umiru tri godine ranije u odnosu na nepušače, a ukoliko osoba ima izražene i druge faktore rizika, smrtni ishod nastupa za deset do 15 godina ranije. Rizik za kardiovaskularna oboljenja je naročito visok ako konzumacija cigareta započne prije 15 godina starosti.
Preporuke su izbjegavanje izlaganja duhanu u bilo kom obliku, uključujući elektronske cigarete i pasivno pušenje.
