Tais: Ne vjerujem da su odroni izazvani kišama!
Martin Tais: Ne vjerujem da su odroni izazvani kišama!
Stručnjak za klimatske promjene u Bosni i Hercegovini Martin Tais reiferisao se na jučerašnja dešavanja, naročito na odrone i klizišta koja su zadesila područja naše zemlje i za Radio Slobodna Evropa odgovorio na pitanja da li je su ovakve vremenske prilike karakteristične za ovo doba godine i kako se pripremiti za klimatske promijene?
Kako kaže, velika količina kiše i poplave u Hercegovini su uzrokovani efektima suše i kiše.
“I mi ćemo toga imati, klimatske promjene su tu i mi moramo biti sa tim, moramo krenuti na adaptaciju na klimatske promjene, znači pripremati se što više na njih”, dodaje on.
RSE: Kako komentarišete bujice i klizišta koja su se pojavila na području Hercegovine, je li ovo uobičajeno ili nije za ovo doba godine? Prvenstveno mislim na to da je cijela godina bila sušna, pa se sad dešava da se sad nakon kiše pojave klizišta?
Tais: Pazite, budimo svjesni da su klimatske promjene tu, a karakteristika klimatskih promjena su suše i kiše, bujice i poplave. To je na ovome području Balkana moguće sve, tako da su ili jake suše (ili jake kiše). A odroni, ne vjerujem da su se odroni mogli izazvati zbog ovih kiša. Zbog velikih suša su popucale stijene. Kiše velike i bujice su samo natjerale da se brže rastavi sve to.
RSE: Kad kažete pripremati se na klimatske promjene, na šta konkretno mislite?
Tais: Suština prilagođavanja na klimatske promjene je da očistimo korita rijeka, da sačekamo da pravimo rezervoare vode, jezera neka da sačuvamo, da ne budu poplave. A sa druge strane, kada je suša velika onda iz tih jezera možemo koristiti vodu i umjesto pola ljetine koju nam suša ubije, mogli bismo ljetinu i po, dvije dobiti kad imamo vodu.
Znači to su te razlike, treba pripremiti se i prilagoditi se klimatskim promjenama. Mi ne možemo sada to promijeniti. To je već ustaljeno, barički centri su se se novi promijenili, strujanja vjetra su novija, intenzitet tih strujanja južniji i jugozapadni su problem za Balkan.
I to je ono što smo imali sada, južne vjetrove koji su donijeli tu kišu.
“Gore je kamenolom, a dolje na desetine mrtvih ljudi”: Kamenolom je ilegalan?
Vlasti tu ne mogu ništa osim da dugoročno u toku godine očiste korita, prodube rijeke, da mogu da prime količine vode koje će sigurno zbog klimatskih promjena biti tu.
RSE: Je li uobičajeno da se ovakva situacija dešava na području Hercegovine? Uglavnom su poplave do sada bile u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Tais: Jeste, ali sad su južni cikloni, s juga dolazi kiša. Ovo je problem što se na taj barički centar i taj centar ciklona koji je bio, nalazi na jugu i prvo zahvati Hercegovinu i onda zahvati i Bosnu dok se istrese na Hercegovinu maksimum onaj. I to je problem što se barički centar promijenio sa Đenovskog… bili smo imali i Borisa onaj centar, gdje je imalo gore u Mađarskoj i Rusiji, Srbiji, velike poplave, a i u Evropi. Sad je dole barički centar koji dole jednostavno vrti i oblake nabacuje prema Hercegovini i dalje prema sjeveru.
RSE: Da li postoji neki mehanizam da se građani upozore posebno, recimo, ako su trebala biti ta upozorenja za upravo područje Hercegovine?
Tais: Pazite, ja sam čuo, upozoreni su građani, žuti i narandžasti meteoalarm je dat od Federalnog hidrometeorološkog zavoda velikih količina kiše. Evo, ja sam ovdje na planini Konjuh, Nišićka visoravan i ovdje je palo preko 20 litara po metru kvadratnom, a u Hercegovini i duplo više. I nagib je i izazvalo je bujice i probleme. Znači, istreslo se prvo preko Hercegovine i trošilo se, kiše je sve manje i manje, ali u dosta velikim količinama.
RSE: Šta se može očekivati u nekom narednom periodu, mislite li da će se stabilizovati ili je ovo tek početak, tako da kažem, odrona i klizišta koja su se pojavila?
Tais: Sad dolazi hladnije doba. Jesen je već, neće biti suša sigurno, biće kiše. Kad se kiše ustale normalne padaju. Nama bujične kiše štetu izazivaju, a ne pune nam rezervoare vode. One brzo oteku prema moru. Nama treba duga kiša rosna, rosulja, koja natapa zemlju i koja jednostavno napuni bunare u zemlji.
Policija objavila hronologiju: Ovako je počeo horor u Jablanici
Posebno je problem što nemamo snijega, snježnog pokrivača koji je najvažniji za polagano topljenje i punjenje podzemnih rezervoara vode. Sve je to kombinovano, ali moramo računati na ove ekstreme, ali možda sad u jesen manje u odnosu na ovaj početak jeseni i ljeto.
