50 osoba koje su na birou odbile posao: “U pitanju su ljudi koji ni ne traže posao”
Poslove u struci za prvih osam mjeseci ove godine u Srpskoj odbijali su nekvalifikovani radnici, bravari-zavarivači, konobari, trgovinski tehničari, ali i diplomirani ekonomisti, profesori engleskog i njemačkog jezika, kao i vaspitači u predškolskoj ustanovi i mnogi drugi.
Kako su istakli za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, sa evidencije nezaposlenih je po osnovu odbijanja zaposlenja brisano ukupno 50 osoba.
S druge strane, u istom periodu lani, kako su pisale “Nezavisne novine”, posao je odbilo 39 radnika, a među njima su bili nekvalifikovani radnici, armirači, bravari, konobari, kuvari, moleri, medicinska sestra, zubni stomatološki tehničar, kao i diplomirani ekonomista, profesor informatike i vaspitač u predškolskoj ustanovi.
“U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti lice koje neopravdano odbije da prihvati ponuđeno zaposlenje u mjestu prebivališta ili na udaljenosti od 50 kilometara od mjesta prebivališta, koje odgovara njegovim stručnim kvalifikacijama i radnim sposobnostima, briše se sa evidencije, odnosno prestaje se voditi evidencija o tom nezaposlenom licu”, objašnjavaju iz Zavoda za “Nezavisne novine” i dodaju da su različiti razlozi odbijanja zaposlenja.
Kako dodaju, nezaposlena lica se upoznaju sa zahtjevima poslova i zadataka prema iskazanim potrebama i upućuju na razgovor poslodavcu.
“Ako se lice iz neopravdanih razloga ne javi na razgovor poslodavcu ili odbije konkretno zaposlenje, a ispunjeni su svi zakonski uslovi, briše se sa evidencije nezaposlenih. Lica koja su brisana po pomenutom osnovu ne mogu se prijaviti na evidenciju nezaposlenih narednih 12 mjeseci”, ističu iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.
Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su to obično u pitanju ljudi koji ni ne traže posao.
“Problem je samo što su to državni troškovi i uzaludni. Ti ljudi uopšte ne traže posao, već se vode na Zavodu za zapošljavanje zbog privilegija koje imaju”, kaže Kurtinović i dodaje da je generalno u svim branšama u Republici Srpskoj danas potrebno radnika koji zadovoljavaju barem minimum radnih standarda.
Kada je riječ o ugostiteljstvu, prema njegovim riječima, u zimskom periodu je bolja situacija jer se vraća određeni broj radnika sa sezone.
“Zbog toga je rasterećenije, jer oni traže posao ovdje da bi radili preko zime, mada jedan dio ide i na zimsku sezonu, ali njih je manji broj. U ovom periodu je malo rasterećeniji pritisak što se tiče radne snage, ali inače, kada ljeto dođe, tada je pitanje opstanka svake firme. Ove godine određeni broj ljudi je zatvorio svoje radnje zbog nedostatka radne snage”, ističe Kurtinović za “Nezavisne novine”.
I Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ističe da dosta ljudi ostvaruje prava samo zato što su prijavljeni.
“Jedan od razloga zašto ti ljudi odbijaju posao je zato što ni ne traže posao”, kaže on.
Kako navodi u razgovoru za “Nezavisne novine”, tražili su i sastanak u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Srpske na temu evidencije Zavoda za zapošljavanje.
“Ne smatramo da ljudi treba da izgube prava koja su im zagarantovana. To mogu ostvarivati i preko potvrda Poreske uprave, a da na Zavodu za zapošljavanje ostanu samo ljudi koji zaista traže posao. Mnogo poslodavaca se žali. Doslovno u manjim mjestima niko ne dolazi i ne javlja se sa Zavoda za zapošljavanje po pozivu poslodavaca “, kaže Škrebić za “Nezavisne novine” i dodaje da postoji veliki raskorak u evidenciji i stvarnom stanju ljudi koji traže posao.
