Vanjskopolitički magazin Politico ponovo je pisao o situaciji u BiH te navode da Europska unija nema konkretan odgovor na krizu u Bosni i Hercegovini.
“Ako bi se vodili historijom i političkom dinamikom unutar Europske unije, teško da će ona poduzeti konkretne korake kako bi odgovorila na secesionističke prijetnje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika”, piše u tekstu novinarke Une Hajdari.
Navodi da “politički lider Srba u BiH” Milorad Dodik koristi secesionističku retoriku, da su se nacionalistički incidenti proširili zemljom, i da, ponovo, Evropska unija izražava zabrinutost, ali ne poduzima konkretne korake.
Navodi da je to “obrazac” koji se odigravao posljednjih godina dok se BiH suočava sa rastućim prijetnjama Dejtonskom mirovnom sporazumu, ali da su se u posljednih nekoliko mjeseci te prijetnje pojačale usljed Dodikove retorike koji “još jednom podstiče nacionalistički sentiment” te poduzima niz koraka u cilju osiguravanja većih prava za entitet RS, što su mnogi uporedili sa pokušajem secesije.
Podsjetila je i da je održana proslava neustavnog dana RS “kojim se obilježava stvaranje odvojene srpske paradržave 1992. godine, što je bila preteča etničkog čišćenja koje je ubrzo zahvatilo zemlju tokom rata u Bosni i Hercegovini”.
I “dok je Dodik proveo dan mašući okupljenim masama” nacionalistički incidenti su zabilježeni u nekoliko gradova širom entiteta RS.
“Pristalice su pjevale nacionalističke i islamofobične pjesme. Oni su nosili srpsku trobojnu zastavu uz transparente posvećene Ratku Mladiću, generalu bosanskih Srba osuđenom za genocid. Ostatak zemlje je bio uplašen”, piše Hajdari.
Navodi da je EU izrazila vlastitu zabrinutost i oštro osudila retoriku tokom tog dana te zaprijetila da će razmotriti sankcije ili revidirati svoju regionalnu pomoć ako se situacija pogorša.
Međutim, “ako se vodimo historijom i trenutnom političkom dinamikom bloka”, dosljedna reakcija nije velika mogućnost, navodi ona, te dodaje da članice EU čak nisu jedinstvene u suprotstavljanju Dodikovoj politici, koja uživa podršku Mađarske.
“Veliki problem je što međunarodni posmatrači BiH imaju vrlo kratak raspon pažnje”, rekao je za Politico Florian Bieber, profesor politike jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Grazu.
“Kada je kriza, oni to vide kao priliku da se nešto uradi. A da bi se to obavilo što je brže moguće, zaobilaze sve institucije i razgovaraju s etničkim liderima izvan institucionalnog okvira,” objasnio je.
“To je konstantan fenomen po kojem piromani djeluju kao vatrogasci”, tvrdi Bieber.
Izgovor koji se često čuje u Briselu je da je bh. sistem previše komplikovan, da je politička scena previše zamršena i da su njeni politički lideri, od kojih je većina uspostavila političke karijere nakon što su bili uključeni u rat, previše ukorijenjeni, piše Hajdari.
“U posljednjih nekoliko mjeseci Dodikovo ponašanje je od političke retorike prešlo u konkretne akcije. Zbog toga je situacija sada na ivici ozbiljne eskalacije,” rekao je Ćamil Duraković, nekadašnji načelnik Srebrenice, za Politico.
Hajdari navodi da “glavna osoba u državi koja ima zadatak da riješi krizu nije Bosanac,” misleći na visokog predstavnika, Christian Schmidta, koji se, kako je navela, “suočio s krizom od svog prvog dana na poslu.”
“Nije se očekivalo da će ovo biti mirno vrijeme”, rekao je Schmidt za Politico, te podcrtao da je njegov glavni cilj povećati interes Evrope za rješavanje problema zemlje.
“Međunarodna zajednica treba još jednom malo više brinuti o Zapadnom Balkanu, a posebno o Bosni i Hercegovini”, rekao je. „Mora biti više posvećenosti i političkih ulaganja da se ova kriza završi i da se ne dozvoli opasnost od rata, kao prije 30 godina.”
Trenutna politička kriza je počela prošle godine nakon što je Schmidtov prethodnik, Valentin Inzko, iskoristio svoja ovlaštenja da donese zakon o zabrani poricanja genocida i kažnjava veličanje ratnih zločina, piše Hajdari. Dodaje da su srpski političari u BiH, uključujući Dodika, mnogo puta poricali da se u Srebrenici dogodio genocid uprkos međunarodnim presudama, te da su slavili ratne zločince koji su ga počinili.
Hajdari navodi da Schmidt ima “jedinstvenu moć u Evropi” da smijeni Dodika s funkcije ukoliko on predstavlja jasnu prijetnju miru u zemlji.
“Rekao bih da sam u situaciji fleksibilnog odgovora”, rekao je Schmidt. “Znam koji alati su mi na raspolaganju i znam da nisu demokratski u suštini, već služe kao oblik primirja.”
Međutim, Schmidt želi da EU bude glavni igrač u Bosni, pogotovo jer je zemlja započela proces evropskih integracija i nada se da će jednog dana postati članica.
Ipak, priznao je da ima veću kaznenu moć od EU.
Ali teško da EU može da pruži konkretan odgovor, s obzirom na nedostatak jedinstva unutar bloka.
“Dok su mnoge zemlje EU redovno opominjale Dodika, mađarski premijer Viktor Orban je glasno podržavao njegove postupke, te izjavio krajem decembra da bi za Evropu bio sigurnosni problem da integriše ‘državu sa 2 miliona muslimana'”,piše Hajdari.
Ako Dodik istraje na svojim ciljevima, postoji rizik da entitetska linija koja dijeli RS od Federacije Bosne i Hercegovine, “postane veoma stvarna granica”, piše Hajdari.
Samojko Berjan, vlasnik je lokala koji se nalazi na liniji između dva entiteta u Sarajevu, rekao je za Politico da “linija nije granica” te da se ljudi slobodno kreću iz jednog entiteta u drugi.
2Ono što političari rade uplašilo je prosječne ljude. Ne poznajem nijednu osobu koja želi da ratuje ili da se bori, jer mi o tome otvoreno razgovaramo ovdje”, rekao je on piše RadioSarajevo
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
