Američka vojska priprema operacije protiv Irana koje bi mogle trajati mjesecima
Strah od blokade Hormuškog moreuza i novih ekonomskih potresa u svijetu
Američka Centralna komanda zatražila je od Pentagona dodatne ljudske resurse za rad u svom štabu u Tampi na Floridi kako bi podržala operacije protiv Irana tokom najmanje stotinu dana, a moguće i do septembra, objavio je Politico.
Iako ovaj zahtjev ne predstavlja direktan dokaz o tome koliko bi sukob mogao trajati, riječ je o prvom ozbiljnijem pokazatelju da američke vojne i obavještajne strukture razmatraju scenario višemjesečnog rata.
Takva procjena značajno odstupa od ranijih izjava predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, koji je nedavno rekao da bi sukob mogao trajati do četiri sedmice. Najnoviji potezi američke vojske sugerišu da se u Washingtonu ipak pripremaju za znatno duže operacije.
Prema pisanju Politica, Pentagon je već počeo prilagođavati vojnu strategiju na terenu. Poseban fokus stavljen je na raspoređivanje dodatnih sistema protivvazdušne odbrane, naročito jeftinijih rješenja za borbu protiv dronova. Iran raspolaže velikim brojem bespilotnih letjelica tipa Shahed koje često lete ispod radarskog dometa, dok američka vojska za njihovo obaranje koristi znatno skuplje rakete.
Istovremeno se razmatra mogućnost da kurdske vojne formacije, uz podršku SAD-a i Izraela, budu uključene u operacije protiv Irana. Time bi se pokušalo izbjeći slanje američkih kopnenih snaga, što je politički osjetljivo pitanje zbog protivljenja američke javnosti novom velikom ratu.
Uz vojni aspekt, raste i zabrinutost zbog potencijalnih ekonomskih posljedica. Donald Trump i drugi zapadni zvaničnici strahuju da bi sukob koji bi potrajao duže od mjesec dana mogao izazvati ozbiljne poremećaje na globalnom tržištu energenata.
Posebna pažnja usmjerena je na Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta kroz koju prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom. Eventualna blokada ovog prolaza mogla bi dovesti do naglog rasta cijena energenata i dodatno pojačati inflacijske pritiske širom svijeta.
U američkoj administraciji postoji i politička zabrinutost da bi rast cijena goriva i inflacije mogao negativno utjecati na republikance na izborima za Predstavnički dom koji se održavaju u novembru.
Brzo okončanje sukoba odgovaralo bi i drugim velikim ekonomijama. Evropske države i Kina u velikoj mjeri zavise od stabilnih logističkih ruta u blizini Irana, koje imaju ključnu ulogu u globalnim trgovinskim tokovima.
