Apsurd zvani BiH: Praznik jedne polovine zemlje?
Bosna i Hercegovina, zemlja sa hiljadugodišnjom historijom, istovremeno je i država u kojoj se čak ni praznici ne mogu dogovoriti na državnom nivou.
Dan državnosti, simbol obnove bosanskohercegovačke državnosti iz 1943. godine, obilježava se u Federaciji BiH kao neradni dan, dok u Republici Srpskoj taj datum prolazi nezapaženo, kao da se nikada nije ni dogodio.
Ovaj apsurd najbolje oslikava stvarno stanje zemlje. Jedan dio države slavi, uz svečane programe, polaganje cvijeća i podsjećanje na historijske trenutke, dok drugi dio uporno negira taj datum i njegovo značenje. Škole, institucije i uredi u Federaciji zatvoreni su, dok u Republici Srpskoj sve funkcioniše uobičajeno, bez ikakvog traga da se radi o državnom prazniku.
Ironično, Dan državnosti obilježava odluku ZAVNOBiH-a iz 1943. godine, kojom je potvrđeno da Bosna i Hercegovina pripada svim njenim narodima – i srpskom, i hrvatskom, i bošnjačkom. No, stvarnost pokazuje da se ta ideja jedinstva danas gotovo zaboravila. Institucije Republike Srpske odbijaju priznati ovaj praznik, tvrdeći da on nema političku legitimnost u tom entitetu, dok u Federacije BiH se nastoji očuvati to nasljeđe.
Simbolično, praznik koji bi trebao podsjećati na zajedništvo, postaje još jedan razlog za podjele.
I dok se političari iz oba entiteta drže svojih suprotstavljenih stavova, građani trpe posljedice nepostojanja zajedničke vizije.
Pitanje ostaje: hoće li doći dan kada će svi građani BiH moći zajedno slaviti njene ključne datume, ili će se ovakvi apsurdi nastaviti kao svakodnevica?
