Godinu i po otkako je Univerzitet u Sarajevu (UNSA) kao prvi javni univerzitet u BiH iz Amerike nabavio specijalni softver za detekciju plagijata, provjereno je na stotine doktorskih disertacija i radova koje objavljuju žurnali čiji je izdavač UNSA. Nijedan nije odbijen, ali je oko 50 njih ocijenjeno da trebaju manje ili veće korekcije.
Krucijalni rezultat
– Samom nabavkom ovog softvera postignut je krucijalni rezultat, a to je preventivno djelovanje. Kad smo ga u decembru 2017. počeli koristiti bila je dosta napeta atmosfera, svi su se plašili, ali kad su krenule prve primjene softvera situacija je relaksirana, jer samo saznanje da će nečiji rad ići na provjeru bilo je kočnica da se iko i upusti u plagiranje – potvrdila jeza „Avaz“ prof. dr. Maida Čohodar-Husić, prodekanesa za kvalitet UNSA-e.
ktorskih disertPrecizni podaci koje smo dobili od prorektorice govore da je od januara 2018. do marta 2019. godine provjereno 209 doacija, od kojih je za nešto više od 20 ocijenjeno da trebaju izvršiti manje ili veće korekcije. U istom periodu provjereno je i 627 naučnih, odnosno stručnih radova, a autorima je vraćeno na korekciju njih oko 30.
Prof. Čohodar-Husić pojašnjava da je za provjeru rada potrebno, otprilike, dva sata, zavisno od kvaliteta internetske konekcije
Diplomski i seminarski
– Zadatak naše službe je da uradi tehničku provjeru i rezultate šalje Komisiji za ocjenu doktorske disertacije i stručnih radova. Naš izvještaj je u formi s utvrđenim koeficijentom sličnosti provjerenog teksta sa sadržajima na internetskim portalima, a taj indeks sličnosti varira i nekad bude tri, nekad 20 posto – kaže prorektorica.
Najavljuje da će UNSA nastojati nabaviti softvere i za provjeru diplomskih i seminarskih radova koji su jeftiniji od američkog koji provjerava doktorate i naučne radove i koji koriste vodeći izdavači u svijetu. Softveri za diplomske i seminarske radove bili bi instalirani na fakultetima, a neki poput Ekonomskog i Fakulteta za sport već su ih kupili.
Ima li krađe ideja
– Mali procent ne znači da nema plagijarizma, jer može i ideja biti preuzeta. I to je plagijat i zato je bitno da članovi Komisije pogledaju je li nečija ideja prisutna u tuđem radu i to bi bilo skandalozno. Do sada nismo imali takve slučajeve, a vjerujem da niko sebi taj „luksuz“ neće priuštiti – ističe prof. dr. Čohodar-Husić za Avaz.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
