Bajram u kontejneru: Porodica Kezo sanja povratak u svoj dom
Bez kuće, ali s vjerom: Emocije u privremenom smještaju
Bez kuće, ali s vjerom: Emocije u privremenom smještaju
U kontejnerskom naselju u Goranskom polju, Miralem i Jasminka Kezo dočekali su Bajram, daleko od svoje kuće koja je uništena u nedavnim poplavama. Umjesto porodičnog doručka u toplini doma, nakon bajram-namaza, Miralem se vraća u privremeni kontejner sa osjećajem praznine.
“Pamtit ću ga po svemu drugom, kako ne bih? Nisi u svojoj kući, prolaziš pored mjesta gdje si nekad bio…”, kazao je Miralem, izražavajući duboku bol zbog gubitka doma.
Jasminka ističe da ovaj Bajram ne liči na prethodne, ali pokušavaju sačuvati duh praznika, makar u manjem obimu.
“Nije ni blizu onome kako je bilo prije nego što se ovo desilo. Ali, zna se, pripremaš hranu, pripremiš sve, dođu ti najbliži, porodica, prijatelji, svi. Tako se okupljamo za Bajram, to je tradicija, ali bez baklave se ne može.”
Govoreći o razlici između života u njihovom selu i sadašnjeg boravka u kontejnerima, Jasminka kaže:
“Kod nas je puno drugačije nego ovdje. Gore je bilo veselije, ljudi su se više sastajali, kad je Bajram, kuće su bile pune, obilazili smo jedni druge, šalili se… A ovdje toga nema, okupi se samo uži krug i to je to. Nije kao prije.”
Miralem dodaje da, osim gubitka kuće, teško podnosi i nedostatak bliskosti među ljudima.
“Lijepo je bilo, družili smo se, pazili jedni na druge. Sada si zatvoren, nema druženja, nema ničega.”
Ipak, posjete kćerke i unučadi unose radost u njihov svakodnevni život.
“Oni nas drže kad dođu, često dolaze svake sedmice ili mi odemo. Oni nas drže u životu, evo, dočekali smo i ovaj Bajram, oni nas malo razvesele”, rekla je Jasminka.
S nadom gledaju u budućnost, vjerujući da će naredni Bajram dočekati pod krovom svog novog doma.
“Ako nam naprave kuću do idućeg Bajrama, ako Bog da, zvat ćemo vas na Bajram”, poručili su iz srca ekipi Radio Konjica.