Bečarević upozorava: Bez južne interkonekcije BiH ostaje energetski ranjiva

Južni pravac jedina stvarna alternativa postojećem snabdijevanju

Bivši direktor BH-Gasa Almir Bečarević poručio je da Bosna i Hercegovina ozbiljno zaostaje u prilagođavanju novoj energetskoj stvarnosti u Evropi, naglašavajući da južna interkonekcija predstavlja jedini projekat koji BiH može donijeti stvarnu energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora gasa. O ovoj temi govorio je u emisiji Plenum na Federalnoj televiziji, gdje je gostovao zajedno s Nedeljkom Elekom.

Analizirajući odluku Evropske unije o zabrani uvoza ruskog gasa, Bečarević je istakao da se pitanje snabdijevanja ne može svesti samo na cijenu, već da ono ima snažnu političku i sigurnosnu dimenziju. Posebno je ukazao na Bugarsku, kroz koju trenutno prolazi jedini preostali kopneni pravac ruskog gasa prema Srbiji, Mađarskoj i Bosni i Hercegovini.

“Sve zavisi od stava Evropske unije prema tranzitu kroz Bugarsku. To je u ovom trenutku jedini kopneni pravac snabdijevanja unutar EU, a samim tim i za Bosnu i Hercegovinu. Bugarska je najavila mogućnost obustave tranzita, ali sve što gledamo posljednjih mjeseci pokazuje da države često jedno govore, a drugo rade”, rekao je Bečarević.

Dodao je da bi eventualni prekid tog tranzita značio da BiH gas mora kupovati na otvorenom tržištu, uz znatno veće troškove i dodatne rizike.

Upoređujući stanje u regionu, Bečarević je naveo da su susjedne zemlje već osigurale dugoročne aranžmane, dok BiH, kako kaže, i dalje odgađa donošenje ključnih odluka.

“Mađarska je već zaključila dva desetogodišnja ugovora koji praktično pokrivaju njenu potrošnju. Srbija je potpisala dva ugovora i priprema se za sve scenarije. Hrvatska više uopće ne kupuje gas od Gazproma, već se u potpunosti oslanja na LNG terminal na Krku. Slovenija je potpisala ugovor s Alžirom. Svi se pripremaju, a mi se nadamo da će sve ostati isto, što je potpuno nerealno”, upozorio je.

Prema njegovim riječima, dodatni problem za BiH može biti i cijena, jer će zemlje koje kasne s ugovorima plaćati skuplji gas zbog ograničenih transportnih kapaciteta.

Govoreći o rokovima koje nameće Evropska unija, Bečarević je rekao da se potpuni prekid ruskog gasa očekuje ranije nego što se to često spominje u javnosti.

“Ne radi se o 2028. godini, kako se često navodi, već o 30. septembru 2027. godine. Evropski parlament traži još kraće rokove, pritisak je ogroman, a prvo čitanje zakona zakazano je za 15. januar. Tada će se praktično odlučiti sudbina svih rokova”, rekao je Bečarević.

Podsjetio je i da se Evropska unija već u velikoj mjeri odvojila od ruskog gasa.

“Najbolja godina Gazproma bila je kada je u EU izvezeno oko 200 milijardi kubika gasa. Prošle godine to je palo na svega 13 milijardi. EU sada treba zamijeniti i tih 13 milijardi, i to će učiniti bez većih problema. Samo Njemačka je u posljednje dvije godine izgradila šest LNG terminala”, naveo je.

Govoreći o alternativnim izvorima, Bečarević je istakao da azerbejdžanski gas trenutno postoji, ali da BiH ponovo rizikuje da ostane bez potrebnih količina ako ne reaguje na vrijeme.

“Kapacitet tog gasovoda trenutno nije popunjen. Srbija je već zakupila oko 400 miliona kubika. Ako mi ne zaključimo ugovore na vrijeme, Srbija i Mađarska će uzeti preostale količine. Niko neće čekati Bosnu i Hercegovinu”, upozorio je.

Kao jedinu dugoročno održivu opciju, Bečarević je izdvojio projekat južne interkonekcije.

“Južna interkonekcija je jedini pravac koji donosi stvarnu diversifikaciju. To su dva sigurna izvora – LNG terminal na Krku, čiji je kapacitet povećan sa tri na šest milijardi kubika, i gas iz Azerbejdžana koji dolazi južnim koridorom. Pravac iz Srbije ne nudi ništa novo – isti izvor, isti smjer, isti rizik. To je nula sigurnosti”, poručio je.

Na kraju je naglasio da Bosna i Hercegovina više nema prostora za improvizaciju i da se strateške odluke u energetici moraju donijeti hitno, u skladu s globalnim krizama i promjenama koje već oblikuju evropsko tržište.