Bh. građani kupuju manje količine hrane: “Kad vidim cijene – dođe mi da plačem”

Ulje, meso, mlijeko, hljeb – samo su neki od proizvoda čije su cijene posljednjih godinu dana enormno rasle. Toliko su rasle da su bh. građani primorani voće i povrće kupovati na komad, a meso na grame, piše Večernji list BiH.

“Inače nisam osoba koja se žali na bilo što, ali, kada dođem u trgovinu i vidim cijene koje već godinu dana iz dana u dan rastu, dođe mi da plačem. Dok platim režije, kupim lijekove…, tek mali dio novca ostane za hranu, a mjesec dana treba živjeti i jesti. Da mi ne pomažu djeca, vjerojatno bih više dana u mjesecu bila gladna nego sita. Teško je onome tko nema nikakvu pomoć sa strane jer se od mirovine koliku velika većina nas prima, uz sva poskupljenja, ne može dostojno preživjeti mjesec. Žalosno, ali istinito”, priča umirovljena Mostarka.

Po voće i povrće uglavnom se ide na tržnicu jer su cijene niže nego u trgovinama.

Ali, trgovci ističu kako je osjetan i pad kupovne moći, pa građani kupuju manje količine hrane.

“Ljudi kupuju hranu jer se bez nje jednostavno ne može. Imate socijalni raspon kao i u svemu. Oni koji imaju više novca, više kupuju, kao i do sada, dok ljudi s manjim prihodima kupuju još manje količine”, kazali su za BHRT prodavači s banjolučke tržnice.

Nešto niže cijene na tržnici ne prate i one u trgovinama, tako da za brašno, ulje, meso građani više nisu sigurni koja je cijena na dnevnoj razini.

U samom vrhu ljestvice proizvoda koji su drastično poskupljivali našlo se suncokretovo ulje, čiju su cijenu trgovci u RS-u podizali i tri puta u istom danu, pa je u vrlo kratkom roku udvostručena.

Poskupljenja su, istina, prema podacima iz Europske unije, zabilježena svugdje, ali, nelogično je to što su cijene osnovnih namirnica u najrazvijenijim zemljama kontinenata i nakon poskupljenja niže nego u BiH.

Prema podacima koje je objavio BHRT, litra ulja u BiH stoji 3,3 eura (6,45 KM), 1,3 eura (2,54 KM) u Velikoj Britaniji, 1,49 eura (2,91 KM) u Belgiji, 1,7 eura (3,33 KM) u Italiji, 1,5 eura (2,93 KM) u Srbiji, 1,8 eura (3,52 KM) u Crnoj Gori. I dok cijene rastu, kupovna moć građana sve više pada. Sve se to, naravno, odrazilo i na pad prometa u mesnicama.

Kako su ranije najavili iz Vanjskotrgovinske komore BiH, moguća je nestašica svinjskog i junećeg mesa jer domaći farmeri pokrivaju tek 30 posto tržišta.

Inače, kilogram telećeg buta stoji 28 maraka, junećeg 19,50 KM, svinjskog oko 10 KM, a pilećih krilaca oko 13 konvertibilnih maraka. Za kilogram pilećeg filea danas je potrebno izdvojiti gotovo 17 maraka, koliko je prije samo nekoliko mjeseci stajao kilogram teletine.

I dok ogorčeni potrošači smanjuju gramažu kako bi se na trpezi našlo barem nešto mesa, ništa bolje nije ni proizvođačima koji su, kažu, unatoč poskupljenju proizvoda, ispod granice.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79