Bh. stručnjak Ammar Šarić: “Nažalost, u Sarajevu imamo više loših nego dobrih primjera kružnih tokova”

Saobraćajni problemi u gradu Sarajevo svakodnevno se usložnjavaju i sa registrovanim brojem vozila u 2022. godini od 162.560 koji se svake godine povećava skoro se ništa ne poduzima da se bar ublaže saobraćajne gužve.

– Problemi saobraćaja u Sarajevu ne mogu se riješiti za godinu ili dvije, a mi smo izgubili više od 20 godina, i nije se učinilo ništa da se problem počne rješavati. Neophodan je dosta stručniji i ozbiljniji pristup, određivanje prioriteta te istovremeno tretiranje svih učesnika u saobraćaju: vozači, biciklisti, pješaci; svih vidova saobraćaja: privatni prijevoz, javni gradski prijevoz, prigradska željeznica te implementacija različitih rješenja i politika za demotivaciju privatnog prijevoza tamo gdje je to neophodno, ističe u intervjuu za Faktor doc. dr. Ammar Šarić, dipl. ing. građevinski rukovodilac Odsjeka za saobraćajnice Građevinskog fakulteta u Sarajevu.

Problemi odvijanja saobraćaja u urbanim sredinama spadaju u domen veoma kompleksnih problema koji zahtijevaju ozbiljan, visoko stručni i strateški pristup baziran na znanju, iskustvu i brojnim istraživanjima, a na tome se ništa ne radi. Zašto?

– U Sarajevu već skoro 30 godina nedostaje takav pristup koji bi rezultirao funkcionalnim i dugotrajnim rješenjima. Istina, rješenja veoma često nisu jednostavna te i mnogo ekonomski napredniji gradovi ne mogu riješiti sve saobraćajne probleme. Rješavanje problema saobraćaja, u koje ne spadaju samo velike gužve i dugo vrijeme vožnje, nego i sigurnost saobraćaja, zagađenje zraka, mobilnost svih učesnika u saobraćaju, a ne samo motornih vozila, počiva na različitim istraživanjima formiranim u vidu saobraćajnih studija. Ozbiljne saobraćajne studije zahtijevaju istovremeno sagledavanje svih ovih aspekata te kompletne saobraćajne mreže uključujući javni gradski prijevoz, bicikliste i pješake.

Na osnovu jednog takvog dokumenta donose se odluke o prioritetima izgradnje novih cesta ili bilo kakvih drugih intervencija. Svakih pet godina potrebno je vršiti reviziju i ocjenu takve studije na osnovu urađenog ili izmijenjene saobraćajne situacije (npr. povećanje broja vozila). Zadnja takva studija za Kanton Sarajevo urađena je prije više od 15 godina te je neophodna njena ponovna izrada koja bi uključivala stručnjake iz različitih oblasti građevinarstva, saobraćaja, arhitekture, ekonomije te bi bila urađena za stvarno saobraćajno opterećenje i stvarne potrebe jer podaci od prije godinu dana nisu relevantni, a pogotovo ne od prije 10 ili 15 godina.

Izgradnja transverzala i longitudinala koje bi trebale bar ublažiti saobraćajnu gužvu, još se može reći da je njihova izgradnja samo u obećanjima političara. Kako Vi ocjenjujete ove projekte?

– S obzirom na to da nemamo jedan takav krovni dokument, u Sarajevu se istovremeno počinju raditi brojni kapitalni projekti za koje nemamo niti novca niti stručnih rukovodećih kapaciteta za njihovu realizaciju u razumnom vremenskom roku. Zbog toga u posljednjih 25 godina u gradskoj zoni i nemamo potpuno realiziran niti jedan značajniji saobraćajni projekat. Mislim na dio Južne longitudinale, započetu Prvu transverzalu, dio XII transverzale te nedovršenu IX transverzalu koja se gradi skoro 10 godina. Razloga za ovakvo stanje je više.

Razni politički interesi na različitim nivoima vlasti koji nisu međusobno usaglašeni pa različite odgovorne osobe rade i započinju “svoje” projekte, nedostatak stručnog osoblja u službama za izgradnju i planiranje svih investitora (općine, ministarstva, zavodi), nepotrebna, spora i neefikasna administracija, nekompletna i loša projektna dokumentacija, te neadekvatno i loše upravljanje projektima kada oni već dođu do realizacije.

Kada bi bolje funkcionisao javni gradski prijevoz, neki stručnjaci tvrde da bi se značajno umanjile saobraćajne gužve jer mnogi bi koristili umjesto svojih automobila tramvaje, trolejbuse, autobuse jer im je to jeftnije. Šta Vi mislite?

– Bitno je naglasiti da u svijetu ne postoji primjer većeg grada koji je svoje saobraćajne probleme riješio bez dobrog javnog gradskog prijevoza. Sarajevu definitivno nedostaju i kompletna Južna longitudinala, I, XII i IX transverzala te još neke ceste, čijom bi se izgradnjom definitivno riješio veliki dio problema saobraćajnih gužvi. Međutim, osim izgradnje ovih cesta neophodno je da fokus budućih ulaganja bude usmjeren na razvoj javnog gradskog prijevoza koji mora biti funkcionalan, komforan i konkurentan privatnom prijevozu u smislu udobnosti, vremena putovanja, dostupnosti i cijene.

Ukoliko javni prijevoz nije konkurentan u ovim oblastima, ljudi ga sigurno neće koristiti. Rekonstrukcija, ili bolje rečeno ponovna izgradnja, tramvajske pruge od Željezničke stanice do Ilidže te proširenje tramvajske linije do Hrasnice definitvno spadaju u red dobrih primjera u kojem pravcu bi buduće investije trebale ići. Osim toga, upotreba javnog gradskog prijevoza zavisi i od demotivacije vozača privatnih vozila u vidu ograničenja brzine ili potpunog pristupa užoj gradskoj zoni. Odličan primjer ovakvog pristupa je grad Ljubljana od kojeg se dosta toga može kopirati.

Jesu li kružni tokovi, kojih sve više ima u Sarajevu, doprinjeli ubrzanju saobraćaja?

– Kružni tokovi su samo dio saobraćajne mreže te se prilikom njihovog planiranja treba voditi računa o širem obuhvatu, a ne samo o mikrolokaciji. Nažalost, u Sarajevu imamo više loših nego dobrih primjera kružnih tokova koji su ili neadekvatno projektovani, odnosno izgrađeni na lokaciji na kojoj se svojom potrebnom veličinom ne mogu uklopiti. Naprimjer, kružni tok na Čengić Vili pored pijace ili su izgrađeni na lokaciji na kojoj narušavaju kretanje vozila na susjednim raskrsnicama ili još češće, prekidaju saobraćajni tok koji je reguliran nizom semafora kao što se događa u kružnom toku kod Energoinvesta.

Kružni tokovi su odlična rješenja posebno za povećanje saobraćajne sigurnosti te smirivanje saobraćaja, ali tamo gdje su potrebni. U medijima se često mogu pročitati i čuti izjave donosioca odluka u Sarajevu “kružni tokovi će ubrzati saobraćaj”, a osnovna funkcija im je upravo suprotno, te “kružni tokovi će povećati kapacitet raskrsnice” što je također netačno jer kapacitet raskrsnice zavisi od brojnih faktora pri čemu kružni tokovi mogu, ali i ne moraju biti povoljnije rješenje. Zbog toga je za svako saobraćajno rješenje, pa tako i za kružne tokove, prvo neophodno uraditi odgovarajuću saobraćajnu analizu pa tek onda pristupiti projektovanju i izgradnji ukoliko se rezultatima dokaže opravdanost takvog rješenja.

Šta je pokazalo istraživanje Odsjeka za saobraćajnice Građevinskog fakulteta u Sarajevu o kružnim tokovima?

– Ukoliko se kružni tok ne može izgraditi sa minimalnim neophodnim geometrijskim uvjetima, koji su jasno propisani u literaturi, onda se njegova izgradnja niti ne razmatra jer se na taj način kreira nesigurno mjesto što je najgori rezultat bilo kakve građevinske i saobraćajne intervencije. Poseban problem u tom pogledu predstavlja izgradnja dvotračnih kružnih tokova koji nerijetko uzrokuju veće gužve od onih koje su bile prije, te uzrokuju veće zagađenje zraka u odnosu na semaforizirane raskrsnice što je pokazalo nedavno istraživanje Odsjeka za saobraćajnice Građevinskog fakulteta u Sarajevu. Također, zbog manjeg stepena sigurnosti njihova izgradnja se već odavno ne preporučuje te se umjesto njih grade turbo kružni tokovi kakav je nedavno izgrađeni kružni tok u Mostaru. Osim toga, rješenja dvotračnih kružnih tokova sa jednotračnim ulazima i izlazima, kakva su česta i u Sarajevu (npr. kružni tok u Buča Potoku) ali i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, nemaju apsolutno nikakve inženjerske logike niti sa aspekta propusne moći niti sigurnosti saobraćaja, te se ne mogu pronaći niti u jednoj ozbiljnoj literaturi.

Istina je da vozači često pogrešno koriste kružne tokove, posebno dvotračne, što je posljedica neznanja, ali i nedostatka opće kulture u saobraćaju koja se očitava i u najosnovnijim stvarima kao što je zaustavljanje pješacima na pješačkim prijelazima. Javne edukativne kampanje koje bi se često provodile te veća kontrola saobraćajne policije sigurno bi doprinijela rješevanju i ovih problema.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79