BiH gubi grad svake godine: Iseljavanje i pad nataliteta prijete budućnosti
Alarmantni podaci UN-a i Ministarstva inostranih poslova
Bosna i Hercegovina svake godine ostaje bez oko 25.000 ljudi koji napuštaju zemlju, što odgovara veličini jednog prosječnog grada. Ovaj podatak naveden je u dokumentu Okvir saradnje za održivi razvoj između BiH i Ujedinjenih nacija za period 2026–2030, koji je objavilo Ministarstvo inostranih poslova BiH.
U dokumentu se naglašava da država prolazi kroz ozbiljne demografske promjene – nizak natalitet, starenje populacije i stalno iseljavanje, posebno mladih i obrazovanih ljudi. Sve to dodatno stvara manjak radne snage i usporava ekonomski rast.
Primjeri dolaze iz brojnih krajeva BiH, a posebno iz sela. Suzana Perać, predsjednica Savjeta mjesne zajednice Orahovljani kod Mrkonjić Grada, kaže da je selo prije nekoliko godina imalo potpuno drugačiji život: škole pune đaka, autobuse pune djece i nastavak obrazovanja u srednjim školama. „Vremenom je krenulo intenzivno iseljavanje u inostranstvo, posebno u Italiju, Austriju, a porodice su se preselile i u Sloveniju. Mnoge kuće sada su prazne, a ovdje ostaju uglavnom stariji ljudi, po jedno ili dvoje u domaćinstvu. Ljudi odlaze zbog većih plata, sigurnije egzistencije i boljih životnih prilika, što je dovelo do masovnog odlaska mladih iz zemlje”, ističe Perać za Nezavisne.
Demograf Aleksandar Majić podsjeća da migracije nisu nova pojava za BiH. „Već u 19. i 20. vijeku stanovništvo se iseljavalo, a talasi migracija nastavili su se i nakon Drugog svjetskog rata. Visok prirodni priraštaj mogao je nadomjestiti te gubitke, ali rat devedesetih dodatno je ubrzao odliv stanovništva. Današnje migracije rezultat su i ekonomske situacije i stanja u državi”, objašnjava Majić.
On naglašava da nema tačnih podataka o vanjskim migracijama niti jasnog broja stanovnika, budući da je posljednji popis sproveden 2013. godine. Struka upozorava da kombinacija iseljavanja, niskog nataliteta i starenja populacije smanjuje broj radno sposobnih građana. Prema projekcijama, udio radno sposobnog stanovništva mogao bi pasti sa 68% u 2020. na svega 58% do 2050. godine.
