Ministarstvo vanjskih poslova BiH je prije tri godine, a u okviru aktivnosti vezanih za proces sukcesije, zajedno sa predstavnicima drugih država, nasljednica bivše Jugoslavije, počelo raditi na provedbi Aneksa B, odnosno na raspodjeli imovine diplomatsko-konzularnih predstavništava SFRJ. Između ostaloga, bivši objekat DKP-a u Alžiru je pripao Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Nakon primopredaje, angažovana je lokalna zaštitarska služba za čuvanje zgrade, čije troškove snose BiH i RH.
Obostrani interesi
Kao i svaka druga kuća u kojoj niko ne živi, i ta je počela propadati već i samo zato što je prazna i što ničemu zasad ne služi.
– Budući da je Energoinvest d.d. Sarajevo jedina kompanija iz Bosne i Hercegovine prisutna na alžirskom tržištu, Ministarstvu vanjskih poslova BiH je ponuđeno da na period od pet godina ustupi tu zgradu našoj kompaniji. Zauzvrat, Energoinvest je ponudio njenu kompletnu adaptaciju i održavanje prostora u navedenom periodu, kaže nam Jasmin Zildžo, dugogodišnji direktor Predstavništva Energoinvesta u Alžiru, kojeg je od prije oko godinu zamijenio Senad Pecar.
– Prijedlog je nastao sa željom da se zadovolje obostrani interesi: sa jedne strane da se izbjegnu troškovi čuvanja i održavanja nezaposjednutog objekta a sa druge da se izbjegnu troškovi rente za poslovni prostor. No, do realizacije prijedloga nikada nije došlo, ističe Zildžo.
Zbog čega, pitamo Adnana Hadžikapetanovića, generalnog sekretara MVP-a BiH, ujedno predstavnika BiH u komisiji za Aneks B, odnosno sukcesiju diplomatsko-konzularnih predstavništava ex-Jugoslavije. Ovih dana se bavi, prije svega, zahtjevom kenijske vlade da u zgradi, što je ranijom raspodjelom pripala Bosni i Hercegovini, mora biti ambasada, piše Oslobođenje.
– Objekat je u blizini njihovih predsjedničkih dvorova, pa i zbog vlastite sigurnosti oni neće dati saglasnost za neku drugu u upotrebu tog objekta, objašnjava Hadžikapetanović, dodajući da su u toku posljednje radnje za uknjiženje te zgrade.
– BiH nema ambasadu u Keniji iako je u vezi s tim bilo aktivnosti Vijeća ministara i Predsjedništva BiH u ranijem sazivu, nadasve zbog GP Put i još nekih firmi koje su prije rata tamo radile. Zasad o tome nema odluke, a kada je uknjižimo, vidjet ćemo šta ćemo. Možda ćemo je izdati nekoj drugoj državi, da mi ne bismo plaćali troškove održavanja, sve do trenutka kada naši odluče da bi dolje trebalo otvoriti diplomatsko-konzularno predstavništvo, nastavlja Hadžikapetanović, objašnjavajući da BiH Keniju pokriva iz naše ambasade u Kairu.
Inače, BiH nema nijednu ambasadu u Južnoj Americi.
– Brazil smo htjeli otvoriti u vrijeme Svjetskog prvenstva, mi smo to predložili Predsjedništvu BiH, a i tu smo u pregovorima oko jedne male kuće u okviru kompleksa objekata koji su pripadali bivšoj Jugoslaviji. Postojala je zainteresovanost Predsjedništva BiH, ali iz raznih razloga to pitanje još nije došlo na njegov dnevni red, kaže Hadžikapetanović, napominjući da, što se Afrike tiče, Bosna i Hercegovina ima samo ambasade u Egiptu i u Libiji.
– Bilo bi dobro da se naša diplomatsko-konzularna mreža proširi na taj dio svijeta, to je u interesu naših kompanija, cijele BiH. No, za sve treba imati stav Predsjedništva BiH, odnosno odluku, naglašava Hadžikapetanović.
Dakle, kako nije bilo takve odluke ni oko Alžira, Energoinvest je u međuvremenu iznajmio i platio rentu za drugi poslovni prostor.
– Naglašavam da je upravo zbog nepostojanja bilo kakvog vida konzularnog ofisa, predstavništvo naše kompanije bilo u više navrata u ulozi “isturenog odjeljenja” DKP-u u Francuskoj. Jer, podsjećam, Ambasada BiH u Parizu nerezidentno pokriva Alžir, ističe Jasmin Zildžo, od kojeg saznajemo i to da je Energoinvest poslije rata realizovao više od 300 miliona eura na alžirskom tržištu, postavio preko 1.000 kilometara dalekovoda i izgradio 15 trafostanica.
Stalne inspekcije
– Nije onda čudno da je Energoinvestu u najvećem interesu otvaranje na prostoru Alžira barem konzularnog predstavništva. Jer, pored spomenutih djelatnosti, naša kompanija je registrovana i za poslove trgovine, te bi, ukoliko bi postojao diplomatski most između dvije države, mogla plasirati autohtone bosanske proizvode na alžirsko tržište, tvrdi Zildžo, napominjući da bi DKPBiH u Alžiru ili neki drugi oblik ekonomske diplomatije u velikoj mjeri pomogao Energoinvestu da uspostavi odnose sa velikim državnim kompanijama Alžira iz djelokruga rada te kompanije.
– No, oblast trgovine i prometa robom široke potrošnje i prehrambenim artiklima je jako interesantna za pojedine kompanije iz BiH, pa su prije desetak godina vanjskotrgovinske komore BiH i Alžira organizovale posjetu toj državi delegacije od 50 privrednika iz BiH, naglašava Zildžo, dodajući da Alžir, kao uređena država, ima stroga pravila za zapošljavanje i rad stranih državljana i nastup stranih kompanija.
– Poboljšanje diplomatskih odnosa Alžir bi moglo približiti našim potrebama, kao što je to slučaj sa nekim zemljama sa kojima Alžir ima potpisane sporazume koji regulišu tu oblast. Nažalost, ono što se pokazalo do sada kao realnost jeste suočavanje sa sporom i komplikovanom administracijom u pogledu obezbjeđivanja viza i radnih dozvola za naše uposlenike, stalne inspekcije biroa rada na našim gradilištima, a što direktno utiče na dinamiku realizacije poslova, tvrdi Zildžo.
Bez obzira na sve pomenute i mnoge druge poteškoće, ne zaboravimo na to koliko je rovita tamošnja politička situacija. Energoinvest je i dalje prisutan na alžirskom tržištu, gdje trenutno realizuje projekat vrijedan 50 miliona eura: izgradnja trafostanice El Milia 400 kV i šest proširenja sadašnjih trafostanica.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
