BiH plaća dug “Viaductu”, a RS mora vratiti novac: Kako funkcioniše regresna tužba
Mehanizam kroz koji BiH može naplatiti 110 miliona KM od Republike Srpske
Bosna i Hercegovina će iz državnog budžeta isplatiti 110 miliona KM kompaniji “Viaduct” zbog izgubljene međunarodne arbitraže. Međutim, po okončanju isplate, država ima pravo pokrenuti regresnu tužbu protiv Republike Srpske, koja je svojim postupcima izazvala ovaj spor i snosi odgovornost za nastali dug.
Šta je regresna tužba i zašto je RS dužna?
Regresna tužba je pravni postupak kojim strana koja je ispunila tuđu obavezu – u ovom slučaju BiH prema “Viaductu” – traži povrat novca od stvarnog dužnika, a to je RS.
Osnov za tužbu čine dvije stvari:
-
BiH je obavezana pravosnažnom presudom da isplati dug.
-
Štetu je uzrokovao entitet, koji je prema pravnim principima i posebnom sporazumu iz 2017. godine dužan nadoknaditi troškove.
U spomenutom sporazumu Vijeća ministara BiH i Vlade RS jasno piše da će RS preuzeti odgovornost za troškove arbitraže i eventualnu štetu. Time je RS praktično priznala obavezu refundiranja, što dodatno jača pravni osnov za regresni zahtjev.
Kako se vodi proces i pred kojim sudom?
Nakon što Ministarstvo finansija i trezora BiH izvrši uplatu “Viaductu”, Pravobranilaštvo BiH je zaduženo da formalno pokrene regresnu tužbu protiv RS.
Vijeće ministara i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH već su donijeli potrebne zaključke kojima se nalaže Pravobranilaštvu hitno djelovanje.
Tužba će najvjerovatnije biti podnesena Sud BiH, s obzirom da je riječ o sporu između države i entiteta, a ne o običnom parničnom sporu između privatnih subjekata.
Sud BiH ima nadležnost u sporovima gdje učestvuju institucije države, a postojanje državnog sporazuma između BiH i RS iz 2017. dodatno opravdava nadležnost ovog suda.
Ako RS odbije da dobrovoljno izmiri dug nakon presude, BiH može pokrenuti prisilnu naplatu: blokadom računa RS, zapljenom imovine, ili zadržavanjem dijela sredstava koje RS dobija kroz sistem raspodjele indirektnih poreza.
