SDA najvjerovatnije izlazi na Opće izbore 2022 godine sa Bakirom Izetbegovićem, kandidaturu je najavio odmah po objavi da je napustio SDA i novopečeni samostalni državni zastupnik Denis Zvizdić, a vrlo lako moguće je da se kandiduje i lider SBB-a Fahrudin Radončić jer je “stranačko članstvo ga ubijedilo da ostane na čelu ove stranke”.
Narod i pravda imat će svog kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Najavio je to predsjednik ove stranke Elmedin Konaković, a poznavajući njegove ambicije, to će najverovatnije biti on. I sam je u jednom od intervjua kazao da ne isključuje tu mogućnost.
NiP djeluje u koaliciji aktuelne “Trojke”, zajedno sa SDP-om BiH i Našom strankom.
No, više je nego očigledno da će Opći izbori 2022. godine dovesti do podjela u “čvrstoj koaliciji”.
Osim NiP-a i SDP će najvjerovatnije imati svog kandidata za člana Predsjedništva BiH koji dolazi iz reda bošnjačkog naroda, dok je pitanje šta će uraditi Naša stranka, ukoliko se odluči na ovaj korak, nakon neuspjele političke avanture sa Borišom Falatarom.
Kada je SDP u pitanju, dva su “problema – Bošnjak ili Hrvat”. Potpredsjednik ove stranke Vojin Mijatović je nedavno kazao da bi se trebao kandidirati Nermin Nikšić, što bi bilo prvi put u poslijeratnom periodu da se predsjednik SDP-a kandidira za Predsjedništvo BiH. Ne treba zaboraviti ni Denisa Bećirovića, koji također ima ambicije.
Kandidata iz reda bošnjačkog naroda mogla bi imati i Stranka za BiH koju je prezeo Semir Efendić. Već dugo u javnosti se spekulira da bi to mogao biti osnivač ove stranke Haris Silajdžić, iako je on lično u više navrata poručivao da nema ništa od njegovog povratka u politiku.
Po pitanju kandidata iz Republike Srspke nema neke velike dileme. Milorad Dodik koji se uopće nije snašao u Predsjedništvu BiH u ovom mandatu, neće se ponovo kandidirati za ovu funkciju. Opozicija će najvjerovatnije predložiti Mirka Šarovića, dok bi se Dodik mogao odlučiti za Radmanovića ili ponovo Željku Cvijanović.
Prema onome što se do sada zna, najveća gužva u šesnaestercu bit će kod Bošnjaka, što se već događalo na nekim od do sada održanih općih izbora.
Na prvim poslijeratnim Općim izborima 1996. godine, Združena lista BiH koju su činile SDP, UBSD, HSS, MBO i Republikanci imala je dva kandidata – Bošnjaka i Hrvata.
Na megdan kandidatu SDA Aliji Izetbegoviću koji je tada osvojio 730.592 glasa izašao je Sead Avdić i osvojio 21.254 glasa.
Kandidat HDZ-a bio je Krešimir Zubak sa osvojenih 330.477 glasova, a Združene liste Ivo Komšić sa osvojenih 37.684 glasa.
Kandidat SDS-a osuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik osvojio je 690.646 glasova, dok je njegov protivkandidat Mladen Ivanić u ime Demokratskog patriotskog bloka RS – Narodni savez za slobodan mir osvojio 307.461 glas.
SDP je na Općim izborima 1998. godine imao kandidata samo za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Tada je Gradimir Gojer osvojio 113.961 glas, a kandidat HDZ-a koji je ušao u Predsjedništvo BiH Ante Jelavić 189.438 glasova.
Alija Izetbegović iz SDA, tada u Koaliciji za cjelovitu i demokratsku BiH sa Strankom za BiH, Liberalima i Građanskom demokratskom strankom BiH pobijedio je ubjedljivo za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda sa osvojenih 511. 541 glas.
Iz Republike Srspke izabran je sa osvojenih 359.937 glasova Živko Radišić iz Socijalističke partije RS-a, tada u koaliciji Sloga koja je okupljala SPRS, Srpski narodni savez Republike Srpske i Savez nezavisnih socijaldemokrata
Na Općim izborima 2000. godine nisu se birali članovi Predsjedništva BiH jer su na izborima 1998. godine Alija Izetbegović, Ante Jelavić i Živko Radišić dobili četevrogodišnji mandat, koji je istekao 2002. godine.
Kada se Izetbegović u oktobru 2000. povukao sa funkcije, privremeno je određen Halid Genjac. Parlamentarna skupština BiH je u martu 2001. umjesto Izetbegovića, odnosno Genjca, imenovala Beriza Belkića, a umjesto Jelavića koji je smijenjen Jozu Križanovića.
U utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, na Općim izborima 2002. godine, kandidata SDP-a Aliju Behmena porazio je SDA-ov Sulejman Tihić, sa osvojenih 192.661 glasom, dok je Behmen osvojio 90.434 glasa.
Te godine bilo je čak 11 kandidata Bošnjaka koji su pretendovali na mjesto u Predsjedništvu BiH.
Osam kandidata Hrvata pokušavalo se također domoći fotelje, a pobijedio je HDZ-ov Dragan Čović sa osvojenih 110.252 glasa.
Čak 16 imena našlo se na listi za izbor člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Tada je i SDA imala svog kandidata Desnicu Radivojevića. Pobijedio je Mirko Šarović iz SDS-a sa osvojenih 178.813 glasova.
U aprilu 2003. Šarović podnosi ostavku zbog afere “Orao”, a na njegovo mjesto iz Parlamentarne skupštine BiH dolazi Borislav Paravac.
U martu 2005. godine visoki predstavnik Paddy Ashdown smijenio je Čovića zbog optužnice u aferi “Lijanovići”, a na njegovo mjesto došao je Ivo Miro Jović.
Četiri godine poslije, SDP je imao kandidata iz reda hrvatskog naroda. Te 2006. godine na Općim izborima Željko Komšić je osvojio 116.062 glasa, dok je drugoplasirani bio HDZ-ov Ivo Miro Jović sa 76.681 glasom.
Bilo je to prvi put da u Predsjedništvo BiH nije ušao kandidat SDA. Pobijedio je sa osvojenih 350.520 glasova kandidat Stranke za BiH Haris Silajdžić, a SDA-ov Sulejman Tihić bio je drugoplasirani sa 153.683 glasa.
Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske postao je SNSD-ov kandidat Nebojša Radmanović sa osvojenih 287.765 glasova, dok je SDS-ov Mladen Bosić osvojio 130.824 glasa. Na ovim izborima SDP je imao i svog kandidata za člana Predsjedništva BiH koji dolazi iz Republike Srpske, Jugoslava Jovičića koji je osvojio 22.245 glasova.
Na Općim izborima 2010. Željko Komšić kao kandidat SDP-a je opet pobijedio za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda sa osvojenih 337.065 glasova, a drugoplasirana je bila kandidatkinja HDZ-a Borjana Krišto koja je osvojila 109.758 glasova. Sedam kandidata bilo je iz reda hrvatskog naroda.
Na tim izborima iz reda bošnjačkog naroda pobijedio je SDA-ov Bakir Izetbegović sa osvojenih 162.831 glasom. On je porazio SBB-ovog kandidata Fahrudina Radončića koji je osvojio 142.387 glasova, dok je trećeplasirani bio Haris Silajdžić iz Stranke za BiH sa sa osvojenih 117.240 glasa. Ukupno osam kandidata bilo je u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
Tri su kandidata bila za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, a pobijedio je SNSD-ov Nebojša Radmanović. On je osvojio 295.629 glasova, dok je drugoplasirani kandidat PDP-a Mladen Ivanić osvojio 285.951 glas.
Na Općim izborima 2014. godine čak 10 kandidata bilo je u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Pobijedio je kandidat SDA Bakir Izetbegović sa osvojenih 247.235 glasova. Drugi put izgubio je SBB-ov kandidat Fahrudin Radončić sa osvojenih 201.454 glasa. Kandidat Demokratske fronte Emir Suljagić osvojio je 114.334 glasa, a SDP-ov Bakir Haždiomerović 75.369 glasova.
Četiri kandidata su bila iz reda hrvatskog naroda, a u Predsjedništvo BiH ušao je HDZ-ov Dragan Čović sa osvojenih 128.053 glasa, dok je iza njega sa 94.695 glasova bio kandidat HDZ-a 1990 Martin Raguž.
Na tim izbora iz Republike Srpske bila su tri kandidata. Pobijedio je PDP-ov Mladen Ivanić sa 317.799 glasova, dok je SNSD-ova Željka Cvijanović imala 310.867 glasova.
Na Općim izborima 2018. godine pobijedio je kandidat SDA Šefik Džaferović sa osvojenih 212.581 glasom, dok je SDP-ov Denis Bećirović osvojio 194.688 glasova. Treći put u utrci za člana Predsjedništva BiH izgubio je lider SBB-a Fahrudin Radončić sa osvojenih 75.210 glasova. Ukupno šest kandidata pretendovalo je na ovu poziciju.
Četiri protivkandidata iz reda hrvatskog naroda porazio je DF-ov Željko Komšić koji je u Predsjedništvo BiH ušao sa osvojenih 225.500 glasova, a iza njega je ostao HDZ-ov Dragan Čović sa 154.819 glasova.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik porazio je kandidata Saveza za promjene Mladena Ivanića. Dodik je osvojio 368.210 glasova, a Ivanić 292.065 glasova.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
