Bosna i Hercegovina pred velikim promjenama?

Kako se čini prije objave konačnih rezultata, u predsjedništvu BiH na “nacionalnim funkcijama”, hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana/ce bi se lako moglo dogoditi da budu kandidati koji nisu isključivo iz etno-nacionalnih stranaka: Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović. Iz bosanskohercegovačkog HDZ-a i jutros tvrde kako njihova kandidatkinja Borjana Krišto “vodi” u prebrojavanju glasova, ali prednost je izuzetno malena i do jutros je obrađeno tek nešto preko polovice izbornih mjesta, piše DW.

No već sad je potpuno jasno kako je Denis Bećirović, kandidat koalicije oporbenih stranaka ljevice nadmoćno je zadobio povjerenje birača i pobijedio Bakira Izetbegovića, kandidata i predsjednika najjače bošnjačke stranke SDA. To je, ujedno, po prvi put da bošnjački član Predsjedništva nije iz etno-nacionalne stranke. Međutim, iako Izetbegović nije ušao u Predsjedništvo, njegova stranka, i po preliminarnim rezultatima i dalje je pojedinačno najjača bošnjačka stranka.

U Predsjedništvo će iz RS-a, iz reda srpskog naroda, po mnogima očekivano, dosadašnja predsjednica tog entiteta Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke sa socijal-demokratskim imenom, ali godinama izrazito nacionalističke retorike. No, pitanje je tko će formirati vlast i koalicije na svim nivoima.

Željko Komšić je uvjeren kako će na koncu biti pobjednik.

– Očekivao sam pobjedu, ali su zanimljivi rezultati kada vidimo glasove za Bećirovića i Komšića, pa možemo pretenciozno kazati: Dobro došli u građansku državu. Ali svi znamo da to nije tako. Riječ je o dirigiranim potezima, pretpostavljam jednoj vrsti HDZ-ove osvete i revanša Izetbegoviću. Ako je to točno, HDZ je izgubio svaki argument da nekom prigovara na račun legitimiteta – komentirao je Željko Komšić osvrćući se na značajnu podršku Bećiroviću iz rodnog kraja Borjane Krišto s pretežito biračima hrvatske nacionalnosti.

No predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović u noći nakon izbora još jednom ponavlja kako Komšić “nije izbor hrvatskog naroda u BiH” te da “ne može doći niti u jedno mjesto gdje su u većini Hrvati”, Komšić je kazao kako “želi otići u Hercegovinu”, ali da je “tamo persona non grata”. No, za razliku od njegove oštre retorike prema visokom predstavniku Šmitu (Schmidtu) tokom izborne kampanje, Komšić je sada bio puno blaži, a i podržao je njegove amandmane.

– Rekao sam da je važno da nema diskriminacije i onih postotaka koji su izazvali nezadovoljstvo OHR-a. Čini mi se da je njegova odluka izbalansirana kako bi se izbjegle manipulacije s etničkim opredjeljenjima, ali isto tako da se ubrzaju procesi formiranja vlasti – kazao je Komšić.

Novoizabrana članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, u obraćanju javnosti kratko je kazala:

– Mogu obećati da ću, kao i do sada, raditi u interesu RS-a i ostati na liniji moje dosadašnje političke koncepcije. Ne slažem se da u predsjedništvu neće biti članovi nacionalnih opcija jer ne vjerujem da u BIH postoji bilo koja struktura koja u svom programu ne baštini ono što nije nacionalno – rekla je Cvijanović.

Nakon što su prvi, nepotpuni i preliminarni rezultati izbora pokazali uvjerljivu prednost Denisa Bećirovića, on ipak upozorava kako “nije vrijeme za trijumfalizam”.

– Želim se sjetiti svih obespravljenih i siromašnih ljudi koji večeras nemaju razloga za slavlje. Zbog njih svim političarima poručujem da tek kada oni budu imali razloga za slavlje, onda ćemo i mi imati pravo slaviti – kazao je Bećirović.

On poručio i EU i susjednim zemljama kako je sad tu “prvi put socijaldemokrat kao izabranog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

– BiH je Evropa u malom i pozivam EU da što prije BiH dodijeli status kandidata. Upućujem i poruku građanima BiH da se ujedinimo oko budućnosti, nemamo vremena energiju trošiti na beskorisne svađe. Upućujem poruku i cijeloj regiji – ujedinimo se zbog ljudi i počnimo surađivati. Bilo kakva nestabilnost vratila bi nas u srednji vijek. Ljudima u Crnoj Gori želim poručiti da za cijeli život u BiH imaju prijatelje. Obraćam se i ljudima u Srbiji da je vrijeme da gradimo bolju budućnost. Hrvatskoj poručujem da smo mi dvije države koje su naslonjene jedna na drugu i da je vrijeme za razvoj ekonomske suradnju i prestanak sa svađama – poručio je Bećirović.

Ali četvrta “zvijezda” postizborne večeri u BiH bio je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) koji je, samo sat vremena nakon što su zatvorena birališta, ponovno upotrijebio bonske ovlasti i objavio izmjene-amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH. Dok su njegovo ponovno posezanje za bonskim ovlastima, manje-više, mnogi ocijenili uravnoteženima, predsjednik SDA Bakir Izetbegović je kazao kako su diskutabilnim i da “idu na ruku HDZ-u BiH”. Njime je povećan broj članova parlamenta BiH u koji sad, osim predstavnika po nacionalnom ključu tamo ulazi i 11 predstavnika “ostalih”, iz svakog kantona po jedan.

Sam izborni dan prožimale su vijesti o brojnim nepravilnostima na biralištima, od verbalnih do čak i fizičkih, a najozbiljnije nezakonitosti te manipulacija izbornim procesom zabilježena je u Novom Gradu u RS-u na biračkom mjestu u Hozićima, gdje je uhićeno pet osoba koje su sudjelovale u donošenju dva bunta označenih glasačkih listića za sve razine vlasti. Glasanje na ovom biračkom mjestu je obustavljeno.

Ipak, ostaje zanemarena ozbiljna činjenica da je tek 50 posto birača glasalo, odnosno, da njih 50 posto to – nije željelo. Zato se, čini se, probudila dijaspora čiji su glasači u konzularnim predstavništvima BiH diljem EU-a u redovima čekali na glasanje.

SIP BiH nakon izbora je priopćilo da je izlaznost na Općim izborima u BiH bila iznosila 50 posto od ukupno 3.368.666 državljanina BIH s pravom glasa. To je za 4 posto manje u odnosu na Opće izbore iz 2018. godine kada je glasalo nešto više o 54 posto od ukupno registriranih 3.355.659. U entitetu Federacija BiH gdje je glasalo 48 posto, a u RS 53 posto te u Brčko distriktu 44 posto.

No, Centar za dijasporu “Mreža” udruženja koje je za uspostavljanje odnosa između bosanskohercegovačke dijaspore i BiH vrlo ažurno je na svojim društvenim platformama objavljivalo fotografije gužvi na biralištima u konzularnim predstavništvima u Njemačkoj, Finskoj, Austriji, Norveškoj, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj…

– Ključno je pitanje hoće li personalne promjene pratiti i promjene u političkom smjeru. Želio bih vidjeti hoće li smjene dovesti do promjena i u kolikoj razini će to biti. Ali u RS-u se ništa bitno ne mijenja na kadrovskoj razini. Ponovno se spominje nacionalna matrica. Ništa tu nema novo. Sve se ponavlja i nema promjene u ideologiji – rekao je sociolog Esad Bajtal komentirajući za N1 BiH izbore u BiH, posebno se osvrćući na “nacionalno obojenim” govorima Trivić i Cvijanović.

Kada je riječ o promjenama, oprezna je i politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić.

– Ovi izbori će donijeti promjene samo ako se razbije koalicija HDZ, SDA, SNSD na državnoj razini i SDA i HDZ-a na entitetskom. Ako ostanu na vlasti, ne možemo očekivati napredak. SDA ima najdužu koaliciju s HDZ-om, već više od 30 godina, a ostali se redovito proglašavaju “izdajnicima”. To se smatra ‘žrtvom za svoj narod’, iako ta ‘žrtva’ podrazumijeva i ministarstva koja dobiju, javna poduzeća s puno novca itd. Prihvatljivo je i to što se Komšić priključio ovoj koaliciji, ali ni to nije izdaja, kao ni što se DF toliko stopio sa SDA, da se skoro više i ne vidi granica između te dvije stranke – rezimira Marić za DW s dozom cinizma.

Sada je pred BiH još malo strpljenja u očekivanju konačnih rezultata izbora i raspodjele mandata u županijskim, entitetskim i državnim parlamentima. Ali, zahvaljujući Šmitu, bez dosadašnjih, beskonačnih, odugovlačenja u formiranju vlade.

prenosi Avaz