Bošnjaci u Mostaru traže reviziju i ravnopravan tretman: Pozivaju Schmidta i međunarodnu zajednicu
Sumnjiva dokumentacija i etnička neravnoteža u fokusu sjednice Kluba Bošnjaka
Na vanrednoj sjednici Kluba vijećnika Bošnjaka Gradskog vijeća Mostara, održanoj danas u Gradskoj vijećnici, doneseno je sedam zaključaka usmjerenih ka rješavanju političke i urbane neravnoteže u gradu.
Klub je obnovio raniji zahtjev iz 2024. godine, pozivajući OHR da provede nezavisnu međunarodnu reviziju dokumentacije povezane s izgradnjom Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Ujedno je izražena ozbiljna zabrinutost zbog sve češće upotrebe dokumenata iz vremena tzv. HRHB, čija je pravna validnost pod upitnikom.
Zatražen je i zvaničan susret s Visokim predstavnikom Christianom Schmidtom kako bi se, kroz dijalog, izložili problemi s kojima se suočava bošnjačka zajednica u Mostaru, posebno kada je riječ o Centralnoj zoni i isključivanju projekata koji nemaju hrvatski etnički predznak.
Klub vijećnika Bošnjaka jasno je poručio da očekuje raspisivanje međunarodnog javnog poziva za izradu Regulacionog plana Centralne zone u skladu s odlukom iz augusta 2023. godine. Cilj je da se unutar ove zone osigura prostor i za institucije kulture koje zastupaju sve građane Mostara. Ukazano je da nijedna kulturna ustanova u gradu, osim onih s hrvatskim predznakom, nema etnički prefiks u imenu – uključujući i Interkulturni centar Mevlana – što odražava posvećenost bošnjačke strane ideji zajedničkog, multietničkog Mostara.
Posebna podrška pružena je Pravobranilaštvu Grada Mostara u borbi za interese i imovinu grada, uz oštru osudu izjave gradonačelnika Marija Kordića, kojom je etiketirao pravobranioca na osnovu njegove etničke pripadnosti.
Dodatno, Klub Bošnjaka zatražio je uređenje i ograđivanje harema u Liska ulici, ističući važnost poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama te spremnost da podrže svako rješenje koje vodi ka trajnom rješenju tog pitanja.
Zaključno, Klub se složio s ranijim stavovima predsjednika GV-a prof. dr. Đanija Rahimića da Centralna zona mora predstavljati prostor povezivanja, a ne razdvajanja. Njihova poruka je jasna: Centralna zona Mostara treba postati simbol suživota i pomirenja, a ne produžetak ratnih linija.
