Cijena peleta ostaje 690 KM i u februaru uprkos povećanoj potražnji
Drvosječa upozorava na smanjenu ponudu i rast troškova proizvodnje
Niske temperature i obilne padavine koje su početkom januara zahvatile Bosnu i Hercegovinu izazvale su nagli skok potražnje za svim vrstama ogrjeva, što je iznenadilo dio tržišta. Iz kompanije Drvosječa poručuju da je interes građana bio veći nego što su očekivali, s obzirom na to da se većina domaćinstava tradicionalno snabdijeva ogrjevom tokom ljetnih mjeseci.
Predstavnik kompanije, Muhamed Helać, pojasnio je da su mnogi građani ove zime računali na blaže vremenske uslove, oslanjajući se na prošlogodišnje iskustvo, zbog čega su tek naknadno shvatili da su im potrebne dodatne količine ogrijeva.
Uprkos otežanim uslovima rada, Drvosječa tvrdi da je uspjela odgovoriti na povećanu potražnju.
“Uprkos otežanim uslovima rada i smanjenoj dostupnosti ogrjeva na tržištu, kompanija Drvoseča je u januaru širom BiH uspjela isporučiti nekoliko stotina tona peleta i briketa, te nekoliko hiljada paleta iscijepanog drveta, uz maksimalno dvodnevno čekanje od narudžbe”, istakao je Helać.
Iako je januar bio izuzetno zahtjevan mjesec za ovu branšu, Helać naglašava da se cijena peleta neće mijenjati ni u februaru. Pelet ostaje 690 KM po toni, uprkos ranijem ograničenju cijene od 630 KM koje je Vlada FBiH kasnije ukinula.
“Naša politika je da cijene formiramo na mjesečnom nivou. Za februar smo odlučili da cijena ostane ista kao u januaru, uprkos izazovima na tržištu”, rekao je Helać.
Kompanija trenutno radi na dodatnim zalihama ogrijeva u svim svojim prodajnim centrima – od Sarajeva, Mostara, Zenice i Tuzle, pa sve do Banje Luke, Doboja i Bihaća. Cilj je da budu spremni za najavljeni novi talas hladnog vremena nakon 12. februara. Građanima savjetuju da na vrijeme provjere vlastite zalihe i naruče ogrjev kako bi izbjegli eventualne probleme s isporukom.
Govoreći o faktorima koji utiču na formiranje cijene, Helać ističe da troškovi proizvodnje tokom zime značajno rastu, što direktno utiče na konačnu cijenu peleta. Uz to, važnu ulogu imaju i transport, potražnja i otežani uslovi rada – trend koji je, kako kaže, prisutan i u zemljama Evropske unije.
Kada je riječ o dugoročnim rješenjima, Drvosječa je ranije predlagala formiranje robnih rezervi peleta koje bi se nabavljale tokom ljeta, kada su cijene niže i ponuda veća. Time bi se, smatraju, moglo ublažiti tržišne šokove tokom zime.
Drugi prijedlog bio je uvođenje subvencija građanima kroz refundaciju dijela troškova nabavke ogrijeva, ali Helać upozorava da raširena praksa kupovine „na crno“ bez računa otežava provedbu takvog modela.
“Uz to, proizvođači i prodavci peleta su od januara dodatno opterećeni birokratskim obavezama, umjesto da se radi na olakšavanju poslovanja i privlačenju novih investicija”, rekao je Helać.
On je dodao da je tokom 2025. godine ponuda peleta smanjena jer su brojni proizvođači zatvorili pogone, smanjili kapacitete ili prešli na proizvodnju briketa, dok je potražnja istovremeno rasla zahvaljujući subvencijama za prelazak na grijanje na pelet. Takva kombinacija smanjene ponude i povećane potražnje, upozorava, mogla bi 2026. godine izazvati ozbiljne poremećaje na tržištu ogrijeva.
