Cijene divljaju u BiH: U roku od 24 sata gorivo poskupilo za 13 feninga!

Kada se uporedi, rezervoar goriva sada plaćam skoro 60 maraka skuplje u odnosu na prije nekoliko mjeseci, kao iz topa “ispaljuje” vozač Nemanja Miljić kojeg smo zatekli na jednoj banjalučkoj pumpi. Za BL portal kaže da se uhvatio za glavu kad je vidio da je litar dizela 13 feninga skuplji i to u roku od 24 sata.

Tako od juče na benzinskim pumpama litar dizela košta 2.69 KM, a prekjuče je koštao 2.56 KM. Vozači se prisjećaju da je prošle godine u ovo doba litar dizela bio ispod dvije marke, a samo od 1. januara zabilježen je rast od 40 feninga po litru.

Nemanja , kao i ostali vozači, ne krije da ujedno strahuje da se cijene goriva više neće ni vratiti na prethodni nivo, već da će samo nastaviti da rastu.

I nije samo benzin problem. Neki od vozača koji su vozili na plin kažu da ni on više nije ekonomična alternativa. Cijena mu je nekad bila pola marke po litru, a danas je stigao do marku i po. Kada se u obzir uzme i cijena ugradnje od 700-800 KM u zavisnosti od modela automobila, jasno je argument ekonomičnosti gubi na značaju.

Rast cijena nafte i naftnih derivata koji u Bosni i Hercegovini traje od kraja protekle godine, posljedica je aktivnosti multinacionalnih kompanija, koje su koristile “buđenje” privreda razvijenih država nakon udarnog talasa korone i zaoštravanja odnosa istoka i zapada.

Svijet se od kraja 2021. godine polako oporavlja od posljedica i mjera uzrokovanih pandemijom i u tom periodu raste potražnja za gotovo svim sirovinama i energentima, što izaziva povećanje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu. Sve to se odrazilo na povećanje naftnih derivata između ostalog i u BiH, objašnjava za BL portal ekonomista Aleksandar Ljuboja.

“Zaoštravanje odnosa istoka i zapada oko sukoba u Ukrajini za posljedicu ima posljednji talas poskupljenja goriva. Sankcije koje provode zapadne zemlje prema Rusiji dovode do otežanog i komplikovanijeg protoka sirovina, te otežanog transporta, čime opada ponuda ovih resursa a samim tim i cijena naftnih derivate raste”, kaže Ljuboja.

Dugoročno rješenje za smirivanje rasta i smanjenje cijena je povećanje proizvodnje, koju će pratiti i povećanje ponude, što bi trebalo da relaksira cijene.

Jutrošnjih 115 $ po barelu ipak nije najviši rekord, jer je u julu 2008. godine barel nafte koštao 140 $, međutim cijena naftnih derivata je u tom trenutku bila niža nego danas. Ljuboja ovaj fenomen opravdava generalnim strahom uzrokovanim trenutnom situacijom na globalnom nivou.

Iz Privredne komore Republike Srpske uvjeravaju da trenutno nema bojazni od eventualnih nestašica, a skoku cijena misle isto što i ekonomisti.

“Poskupljenje sirove nafte na svjetskom tržištu ipak sa sobom donosi i poskupljenje naftnih derivata u BiH. Zategnuta situacija zbog sukoba na istoku Evrope, direktan je razlog poskupljenja sirovina, zbog skupljeg transporta i pada proizvodnje same nafte”, kažu u Privrednoj komori.

Jedan od načina da cijene koliko-toliko padnu bila bi eventualna promjena akcizne politike zemlje. Međutim, prema mišljenju stručnjaka, to bi moglo biti samo privremeno rješenje, koje bi možda nakratko dovelo do blagog smanjenja cijena naftnih derivata.

Prema trenutno važećem zakonu, pored PDV-a od 17%, po litru dizela kupci plaćaju naknade u iznosu od 0.8 KM pod kategorijom posebnih oblika poreza. Prije svega plaćamo akcize u iznosu od 0.4 KM, plus putarine od kojih 0,25 ide na izgradnju autoputeva, ostalih puteva te njihovu rekonstrukciju i na kraju 0,15 KM na održavanje trenutne putne infrastrukture.

Međutim, konačnog rješenja krize i osjetnog pada cijena neće biti sve dok ne dođe do smirivanja tenzija na globalnom nivou i veće proizvodnje.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79