Cijene divljaju, zaustaviti ih može samo vanredno stanje

Više nije vijest da jedna litra jestivog ulja košta 2,5 KM, sada treba izdvojiti 15 do 20 feninga više, dok je je cijena pilećeg filea u pojedinim trgovačkim lancima prešla granicu od 10 KM.

Sve su to jaki udari na standard Bosanaca i Hercegovaca u doba pandemije koronavirusa, a šta će tek biti ako se obistine najave da će zbog poskupljenja brašna i goriva skočiti i cijene peciva. Pokušali smo saznati u kompaniji Klas i pekari Mlinar da li će biti poskupljenja peciva, ali nisu željeli ništa komentarisati.

– Zovu nas ljudi, ogorčeni su, preciznije rečeno bijesni, čestim poskupljenjima osnovnih životnih namirnica. Mi im ne možemo ništa drugo pomoći osim ih saslušati i posavjetovati – kaže Edin Pašić iz Udruženja potrošača Kantona Sarajevo.

Objašnjava da su sva ova poskupljenja pa i ona koja će uslijediti u skladu sa zakonom.

– U BiH je tržišna ekonomija, što podrazumijeva slobodno formiranje cijena, izuzev kada je u pitanju električna energija što kontroliše FERK te komunikacije koju reguliše RAK. Pored toga uvoznici i distributeri nafte i njenih derivata dužni su samo najaviti poskupljenje.

Ako gledamo iz ugla kompanija, postoje ekonomski razlozi za poskupljenja. Recimo, ako je neka firma ranije prodavala 100 litara ulja u nekom vremenskom periodu, a sada samo 50, ona će taj minus htjeti nadoknaditi povećanjem cijene. To je legalno – ističe Pašić.

Međutim, u tom trenutku mora reagovati država, smatra naš sagovornik.

– Prošle godine u periodu mart-maj imali smo vanredno stanje koje je omogućavalo da se donesu odreeđene mjere kojima se ograničavala marža uz zabranu dizanja cijena osnovnim životnim namirnicama. Objektivno, mi živimo u vanrednom stanju, nenormalnom dobu i država, u ovom slučaju FBiH, morala bi reagovati. Ovo je vrijeme koje se ekonomskim rječnikom naziva staglafacija, naša privreda je u padu uz prisutnu inflaciju.

No, očigledno da ne postoji finansijski kapacitet za tu odluku, odnosno FBiH ne može na sebe preuzeti subvencije i sve što proizlazi iz proglašenja stanja prirodne nesreće – kaže Pašić.

Marin Bago iz mostarskog Udruženja potrošača Fortuna također upire prst u državu.

– Jednostavno, nemamo nikakve državne strategije. Pa jedna od osnovnih zadaća države je da nahrani svoje stanovništvo. A mi imamo situaciju da u BiH proizvedemo svega 20 do 30 posto hrane koju konzumiramo, a sve ostalo uvozimo. Gdje je tu logika – pita se Bago i nastavlja:

– Dvije prosječne plaće u FBiH nisu dovoljne za potrošačku korpu četveročlane porodice. Šta im je onda činiti? Mogu se zaduživati ili odricati mnogih normalnih stvari kao što je sport, umjetnost, kultura… I u tom slučaju najviše ispaštaju djeca.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79