U proteklih 12 mjeseci najveća poskupljenja u našoj zemlji osjetili su prevoznici i vozači, jer su cijene nafte i naftnih derivata rasle tokom 2018. godine u nekoliko navrata. Tek ponekad bi cijena goriva bila spuštena za pet posto, što nije posebno utjecalo na džepove građana, jer su poskupljenja bila češća. Rast cijena goriva je počeo nakon što su vlasti povećale akcize na gorivo, no na tome se nije stalo. Cijene su tokom godine nastavile rasti, iako paralelno cijena nafte na svjetskom tržištu nije rasla. Upravo zbog ovog podatka su vozači širom zemlje blokadama pojedinih saobraćajnica izražavali negodovanje, ali nekog posebnog efekta nije bilo. Najave da će se rast cijena goriva odraziti i na ostale životne namirnice nisu se ispostavile u potpunosti tačnim, osim u sektoru javnog prevoza, gdje su prevoznici bili prinuđeni povisiti cijene karata.
Konkurentno tržište
Kao razlog što nisu drastično rasle cijene osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, so, mlijeko…) predsjednica UO Saveza udruženja potrošača BiH Gordana Bulić navodi konkurentnost na tržištu.
– Svi smo dobro osjetili poskupljenje nafte i naftnih derivata. Ostale potrošačke robe nisu imale značajniji rast cijena, jer imamo visoko konkurentno tržište. Određenu vrstu robe imamo kod nekoliko proizvođača i kod nekoliko distributera, u nekim slučajevima i po desetak. Ponuda na tržištu slobodne konkurencije je na nekom prihvatljivom nivou i rast cijena nije bio nešto puno veći u odnosu na 2016. ili 2015. godinu, iako je postojao niz najava da će cijene drastično rasti. Dakle, visoka konkurentnost nas je spasila drastičnog povećanja cijena, svi su oni tražili svoje mjesto na tržištu. Konkretno, jestivo ulje, šećer, brašno i mlijeko nisu značajno poskupjeli, neki su čak imali i pad. Recimo, jestivo ulje je bilo sa najnižom cijenom u posljednje četiri godine, ističe za Oslobođenje Bulić.
Međutim, ona upozorava da bi trenutne najave povećanja cijena, prije svega plina, mogle doprinijeti da neki proizvođači novu cijenu ugrade u cijenu koštanja svog proizvoda.
Podsjetimo, iz BH Gasa su u sedmici iza nas najavili poskupljenje plina za 31,3 posto prema distributivnim kompanijama, što bi u konačnici značilo i povećanje cijene krajnjim korisnicima. Iz ove institucije su kao razlog tome naveli “rast ruske cijene gasa koja je narasla u protekle dvije godine za sto posto”.
Nakon ove najave reagovao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, kazavši da ne postoje razlozi za povećanje od 31,3 posto, te da bi on pristao na povećanje od tri do pet posto. Na novinarsko pitanje kojim mehanizmom će spriječiti traženo povećanje, Džindić je odgovorio da jednostavno neće dati suglasnost za to.
Bulićeva napominje da se “naftaši ponašaju kao jedan lobi”.
“Cijene nafte i naftnih derivata su povećavali, iako su cijene nafte na svjetskom tržištu konstantno padale. Pri tome, državne institucije su prešutno prelazile preko toga. Tu je ograničen broj distributera i proizvođača i onda imate problem. Zaboravljaju se interesi potrošača, kao i to da je BiH potpisala ugovor o Energetskoj zajednici jugoistočne Evrope kojim se obavezala na konkurentnost i u tom segmentu. Energenti kao što su struja, nafta i plin jesu na slobodnom formiranju cijena, uslovno rečeno, ali to su robe od opšteg značaja ne samo za građane nego i za privredu. To bi se trebalo raspravljati na nivou agencija za energente, konkretno o cijenama i da se one dovedu na primjeren nivo. Imali ste zahtjeve Elektroprivrede za povećanje cijena poslodavcima, pa je to sve zaustavila Agencija za električnu energiju FBiH, a to bi isto trebalo da postoji i za naftu i naftne derivate, te za plin, kako bi se dogovorom utvrđivala cijena koja je od opšteg interesa i za distributere i za industriju i za potrošače”, naglašava Bulić.
Rast cijena električne energije za privrednike, dodaje ona, sasvim sigurno bi umanjio konkurentnost BiH, isto kao što bi i rast cijena plina doveo do tanjeg realnog budžeta potrošača.
Radnicima nikad gore
– Radnici u BiH nikada nisu bili u gorem položaju u posljednjih 200 godina. Postoji totalna nesigurnost radnika vezana za zaposlenost, posebno zaposlenost žena koje trebaju roditi dijete. Minimalne plate godinama ne rastu i zbog svega ovoga imamo sliku masovnog odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine, konstatuje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u oktobru 2018. godine prosječna neto plata na nivou BiH iznosila je 894 KM i viša je za 4,8 posto u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u oktobru 2017, koja je iznosila 853 KM.
Na godišnjem nivou u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 1,8 posto. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 0,1 posto, alkoholna pića i duhan za 5,9 posto, stanovanje i režijski izdaci za 3,8, zdravstvo za 2,4, prevoz za 12,7, rekreacija i kultura za 1,1, obrazovanje za 0,5, te restorani i hoteli za 0,5 posto, kazali su nam iz Agencije za statistiku BiH.
Dodaju da je prosječni pad cijena zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća za 10,4, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,5, komunikacije za 0,4, te ostala dobra i usluge za 0,9 posto.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
