ČOVIĆEVI ROKOVI: Važi li još uvijek Mostarski sporazum?

Piše: A. Vrabac

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović Dan Evrope danas je čestitao videoporukom koja se odnosi na put BiH ka Evropskoj uniji. Zanimljivo je da Čović nijednom riječju nije čestitao i Dan pobjede na fašizmom.

‘Nosilac evropskih vrijednosti’ Čović u videu sa muzičkom podlogom himne BiH podsjeća da je on 2016. godine predao aplikaciju za članstvo u EU. Navodi kako je još puno posla pred BiH, ali da se nada kandidatskom statusu do kraja 2021. godine.

“Danas je BiH na raskrsnici između uspjeha i neuspjeha na svom evropskom snu. Nemamo više vremena za gubljenje. Sada moramo implementirati Mostarski sporazum iz juna 2020. kojem je svjedočila i međunarodna zajednica. Moramo eliminisati diskriminaciju, osigurati jednakost kroz izmjenu Izbornog zakona i ograničene ustavne izmjene. Taj posao mora biti završen do kraja juna kako bismo osigurali stabilnost i poduzeli neophodne korake na našem evropskom putu”, naveo je Čović.

Sporazum na koji se Čović poziva potpisan je 17. juna 2020. godine, a u njemu se jasno precizira: “Stranke potpisnice ovog Sporazuma će usaglašeni prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH uputiti u parlamentarnu proceduru u skladu s relevantnim propisima kako bi se isti usvojio do kraja godine koja prethodi godini u kojoj će se održati Opći izbori, poštujući činjenicu da se izmjene Izbornog zakona BiH ne mogu vršiti u izbornoj godini”.

Stranke su se obavezale da će cijeli proces započeti u roku od 30 dana od dana potpisivanja sporazuma dakle 17.7.2020., a okončati najkasnije 6 mjeseci od potpisivanja što je početak 2021. godine.

S obzirom da ovi datumi nisu ispoštovani, postavlja se pitanje važi li Mostarski sporazum na koji se Čović, ali i međunarodna zajednica pozivaju. Ako su ove dvije stranke trebale dostaviti u parlamentarnu proceduru usaglašen prijedlog izmjena zašto je formirana Interresorna radna grupa sastavljena od zastupnika i delegata PS BiH. Zadatak Interresorne radne grupe je da pripremi izmjenu izbornog zakonodavstva BiH te da ga posredstvom ovlaštenog predlagača uputi domovima u parlamentarnu proceduru. U toku procesa Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH će po potrebi konsultirati stručnjake iz nevladinog sektora, Centralne izborne komisije BiH, akademske zajednice i druge.

Ni međunarodna zajednica još uvijek se nije jasno odredila ko treba izvršiti izmjene Izbornog zakona. Nešto precizniji bio je visoki predstavnik Valentin Inzko koji je kazao da SDA i HDZ u Parlamentu BiH imaju 21 ruku, a za promjenu Ustava treba 28 ruku navodeći da neće Izetbegović i Čović krojiti Izborni zakon.

Krajem aprila Čović je na press konferenciji najavio da će nakon bajramskih prazika biti održan višednevni susret na kojem će učestvovati i delegacije SDA i HDZ BiH i predstavnici međunarodne zajednice.

“Što se usaglasimo za Izborni zakon onda neće biti prepreke i za ograničene izmjene Ustava. Izborni zakon se tiče svih političkih opcija i u ZD nam treba jedna široka suglasnost oko tih rješenja, a u Domu naroda to će glatko proći. Mi ćemo izbore 2022. imati po novom izbornom zakonu”, kazao je Čović.

Vrlo brzo uslijedio je odgovor Izetbegovića koji je kazao da nije dobar pristup međunarodne zajednice ambasadora SAD Erica Nelsona i šefa Delegacije EU Johanna Sattlera koje smatra prijateljima, da ih “strpaju u sobu i čekaju bijeli dim”.

Jedini ispravan put za izmjene Izbornog zakona BiH jeste kroz Interresornu radnu grupu gdje i ove dvije stranke imaju svoje predstavnike. Iluzorno je da Čović i Izetbegović kroje zakon koji se tiče svih budućih izbornih procesa, a da u tome nema pravo učešća svaka parlamentarna stranka na šta već mjesecima upozoravaju iz nekih parlamentarnih stranaka Nelsona i Sattlera.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79