Briga o mentalnom zdravlju potreba je svakog pojedinca kao preduslov zdravog i kvalitetnog života.
Problem mentalnog zdravlja je problem svih nas u zajednici. Međutim, ova problematika na području Bosne i Hercegovine i dalje je, tabu tema.
Prema procjenama Svjetske zdrvstvene organizacije jedna od četiri osobe koja zatraži zdravstvenu pomć ima neki od mentalnih poremećaja.
Samo tokom prva tri mjeseca ove godine na području Federacije BIH, zabilježen je porast broja suicida za 27,27 odsto u odnosu na isiti period prošle godine piše Una
U istom periodu na području Republike Srpske registorvana su 42 samoubistva što je za tri manje nego lani.
Muškarac se bacio sa mosta u Goraždu, pronađeno beživotno tijelo.
Tragedija u Istočnom Sarajevu, pronađeno tijelo mladića, žena se bacila pod voz – ovo su samo neki od naslova koji pune novinske stupce. U javnosti o ovom problemu, nedovoljno se govori. Prema procjenama u svijetu od mentalnih poremećaja pati oko 450 miliona ljudi.
Samo za prva tri mjeseca ove godine, na području Reublike Srpske i Federacije BIH, registoravano je 98 samoubistava. Problem koji zabrinjava jeste suicidalno ponašanje mladih, a koje je posljednjih godina u porastu.
‘’Više smo svjedoci porasta suicidalnog ponašanja mladih. Naravno da smo imali nekoliko nažalost i suicida. Uglavnom ono što mi znamo da su bile uglavnom, uslovno rečeno posljedica vršnjačkog nasilja, dugotrajnog vršnjačkog nasilja, odnosno nemogućnost da mlada osoba izađe sa tom dugotrajnom trpnjom odnosno patnjom koju je nosila u svojoj duši. Ako imamo manju incidencu ubistava odnosno eksternalizovanja agresije, imamo veću incidencu samoubistava. Odnosno, ono što mlada osoba osjeća a kada govorimo o agresiji, može da se kanališe i kao vanjska agresivnost i kao unutrašnja agresivnost,’’ pojašnjava Ranka Kalinić specijalista dječijie psihijatarije.
Na mentalno zdravlje mladih utiču brojni faktori a od kojih su najznačjniji porodično, školsko i vršnjačko okruženje a tu su i genetska predispozicija i psihička otpornost. Egzistencijalna nesigurnost jedan je od sve češćih okidača.
Tokom prošle godine na području BIH zabilježeno je 400 suicida. Od ovog broja, prema podacima Federalne uprave policije evidentirana su 182 samoubistva, što je manje za 30 u odnosu na godinu ranije dok su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske evidentirali 197 samoubistava što je za 16 manje u odnosu na 2021.godinu.
‘’Moramo ići u pravcu ohrabrivanja ljudi, dodatne edukacije kao i u smislu da se ljudi edkukuju u tom pravcu da nema nerješivih problema i da autodestrukcija nije korak kojim bi trebalo da rješavaju svoje nagomilane probleme, a kojih danas ima more,’’ istakao je Vladimir Vasić sociolog.
A u tom moru problema sve prisutniji je problem depresije, otuđenja, stresogenih situacija i nemogućnosti pronalaska mehanizma zaštite. BIH je posttranzicijsko društvo bez sistema vrijednosti koja je, kao takva, idelano tlo za narušenu sliku mentalnog zdravlja stanovništva.
‘’Mi smo prešli iz jednog vrijednsonog sistema i nismo usvojili novi vrijednosni sistem nego se kao ljudi emocionalnonalazimo u nekoj tranziciji, i onda, sva naša ponašanja i naše reakcije su dozvoljene jer mi nemamo jasno s čim se rukovodimo. Mi ne znamo šta su to poželjne norme,’’ ukazuje Sonja Stančić docent dr psihologije.
Više nije samo poželjno nego je imperativ baviti se mentalnim zdravljem. Koliko je neophodno govori podatak Svjetske zdravstvene organizacije da na godišnjem nivou suicid počini oko million stanovnika. Mentalna higijena ključ je zdravog života, zato njegujte sebe i ne zaboravite da za sve životne probleme postoji svjetlo na kraju tunela jer suicd nikada nije rješenje
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
