Da li pljenidbe rješavaju problem? Sarajevo traži izlaz iz komunalnog duga od 200 miliona KM
Građani bez usluge, institucije bez naplate
Vlasti u Kantonu Sarajevo odlučile su se za rigorozniji pristup prema dugovanjima građana. Ministar komunalne privrede Mladen Pandurević najavio je početak prinudne naplate komunalnih dugova, uključujući i zapljene imovine, što je izazvalo burne reakcije u javnosti. Prema njegovim riječima, Općinski sud u Sarajevu osigurao je 27 izvršitelja, a akcija će započeti u Vogošći.
“Izvršenje provodi Općinski sud u Sarajevu. Obezbijedili su 27 izvršilaca i plan je da se krene od općine Vogošća. Svi moraju plaćati svoje obaveze”, izjavio je Pandurević, dodajući da su već predviđeni skladišni i aukcijski prostori za zaplijenjene predmete.
U isto vrijeme, građani se suočavaju s povećanjima cijena – grijanje je već skuplje za 3,76%, voda je na putu da poskupi za 50%, a slijedi i Pokop. Ukupan dug po osnovu komunalnih usluga premašio je, zajedno s kamatama, vrtoglavih 200 miliona KM.
Nezadovoljstvo među građanima i zastupnicima
Mnogi Sarajlije smatraju da dobijaju lošu uslugu za ono što već plaćaju – otpad se ne odvozi redovno, grad je prljav, a pojava bolesti poput leptospiroze dodatno je narušila povjerenje. S druge strane, komunalna preduzeća grcaju jer novac ne dolazi, čime se stvara začarani krug loših usluga i neplaćenih računa.
Zastupnik Muamer Bandić (SBiH) smatra da mjera pljenidbi može imati ozbiljne posljedice.
“Ukoliko posmatramo iz prizme intencije ministarstva da se dođe do efikasnije naplate, onda mogu da razumijem da potraživanja moraju biti naplaćena. Ukoliko posmatramo s aspekta funkcionisanja preduzeća i bolje usluge onda to neće biti od koristi građanima. Ukoliko je intencija ministarstva, a i jeste, da na ovaj način pokrije loše poslovanje preduzeća, onda je to nešto najpogubnije,” upozorio je Bandić.
On je istakao i neravnopravan odnos između obaveza građana i nefunkcionalnosti sistema:
“Treba da se da mogućnost i drugoj strani da može da zaplijeni i da stavi teret na račune kantona kada želi svoja potraživanja da naplati. To je onda jedan neprimjeren odnos.”
“Svjestan sam da se usluge moraju plaćati. Međutim, problem je što se jedna vrsta odgovornosti traži od građana – da plaćaju, a s druge strane ne daje se nikakva protuusluga. Govorio sam to i na Skupštini. Imamo Vodovod i kanalizaciju za koji se kanton opredijelio da uzme kredit za pokriće gubitka u vodosnadbijevanju koje je iznosilo 70 procenata. Kada se realizovao kredit, koji će građani platiti, imamo gubitak u vodovonoj mreži od 73 procenta. Praktično je potrošeno 50 miliona, a nemamo efekta. Mi ćemo sada doći pravnom radnjom do tih novaca, ali nećemo dobiti potrebnu uslugu i to je najpogubnije od svega,” zaključuje Bandić.
Zastupnica Belma Kapo (SDP) također ističe da obaveze moraju postojati, ali traži sistemsko rješenje:
“Našla sam podatak iz 2018. godine da građani KS duguju oko 130 miliona KM za komunalne usluge. Nisu tu samo pojedinačna domaćinstva, ima tu i pravnih subjekta. Najvrijednije platiše su penzioneri – oni koji imaju najmanje sredstava. Treba da se iznađe model. Ne znam da li je ovaj model najefikasniji, ali se nešto mora uraditi po tom pitanju.”
