Da li su cijene nekretnina u BiH realne, da li je kupovina postala neostvariva za mlade?

Kvadrat stana u Sarajevu i drugim gradovima enormno visok

U Bosni i Hercegovini cijene nekretnina zadnjih godina raste stipetično – mladi sve teže vide mogućnost da si priušte vlastiti stan ili kuću. Dok u Federaciji BiH prosječna cijena novog stana iznosi oko 3000-3500 KM po kvadratnom metru u drugom tromjesečju 2025, u Sarajevu, posebno u centralnim općinama, cijene su preo 5.000 KM/m² za novogradnju, dok su stari stanovi također značajno poskupjeli.

Povećanje cijene kuća je još izraženije – rast je u FBiH blizu 11% u odnosu na godinu ranije, dok građevinsko zemljište bilježi pad cijena od oko 6%, što pokazuje da zemlja postaje nešto dostupnija, ali ostali troškovi (gradnja, materijal, rad) i dalje guraju cijene visoko.

Koliki je jaz između cijena i mogućnosti mladih?

• Primanja vs cijene: Mnoge mlade porodice u BiH imaju primanja koja nisu dovoljna za preuzimanje velikih kredita. U Sarajevu primjerice stan od 45 m² može koštati preko 200.000 KM, što znači da bi mjesečna rata kredita iznosila i preko 1.000 KM na 20 godina – značajan teret za budžete koji su ionako opterećeni troškovima života.
• Uslovi za kredit: Banke često zahtijevaju ugovore na neodređeno vrijeme, visoke depozite, solidne zarade – sve to su prepreke za one s poslom na određeno ili honorarnim poslovima, što je čest slučaj kod mladih.
• Ponuda vs potražnja: U velikim gradovima ima pionirskih novogradnji, ali potražnja često nadmašuje ponudu, što iscrpljuje povoljnijih opcija – manji stanovi, periferne lokacije, starogradnja – i time diže prosečne cijene.

Šta je alternativa?

• Kompromis na lokaciji i kvadraturi: Manji stanovi ili stambeni prostori van samog centra mogu biti jedina realna opcija za mnoge. Prihvatanje da se možda mora rješavati stanovanje izvan gradskih središta.
• Krediti + pomoć države / lokalnih zajednica: Subvencirane stambene linije, povoljniji uslovi kredita za mlade, eventualno oslobađanje od nekih poreza ili administrativnih troškova, mogu učiniti značajnu razliku – ali ti programi su rijetki i često neadekvatni.
• Zajedničko rješavanje: Zajedničke kupovine između članova porodice, ili stan-savez (nešto poput stanovanja s cimerima), kako bi se troškovi raspodijelili – ovo može biti rješenje za početak.
• Podstanarstvo kao prelazno rješenje: Iznajmljivanje može biti relativno skuplja opcija u dugom roku, ali omogućava fleksibilnost bez dugoročnog finansijskog opterećenja – dok se ne stvori finansijska stabilnost.

Tržište nekretnina u BiH jeste realno u smislu da cijene odražavaju troškove zemljišta, materijala, rada i potražnje. Ali je nepravedno u odnosu na mogućnost mnogih mladih koji nemaju podršku – bilo finansijsku od porodice, bilo državnu.