Detalji afere “Pretis”: Dugovi narasli do 500 miliona, interni dokumenti sve razotkrivaju
Američki kapital nasuprot domaćem partijskom modelu upravljanja: Firma bez novca, granate bez isporuke
Industrijski gigant iz Vogošće, firma Pretis, nekada perjanica vojne industrije, suočava se s mogućim kolapsom.
Umjesto da iskoristi američka ulaganja i tržišne okolnosti u trenutku kada granata kalibra 155 mm dostiže cijenu od 6.000 dolara na svjetskom tržištu, kompanija je dovedena u situaciju iz koje se teško nazire izlaz, piše Klix.b
Interni izvještaji i pismo direktora potvrđuju da su ukupna dugovanja i gubici firme narasli na pola milijarde KM, ugrožavajući ne samo poslovanje već i njenu reputaciju.
Nedavno je Pretis zauzeo prvo mjesto u BiH po izvozu među firmama iz namjenske industrije. No, pozitivne brojke pokazale su se varljivima – stvarno stanje otkriva da se poslovalo rizično, sa modelom koji je rezultirao uplatama avansa za 40 ugovora u iznosu od čak 287 miliona KM. Avansi su uzimani u vrijednosti od 50% po ugovoru, što je u vojnoj industriji uobičajeno zbog volatilnosti sirovina. Međutim, Pretis nije imao potrebnu likvidnost da u slučaju prekida saradnje vrati taj novac, što je postalo izvor ogromne finansijske nestabilnosti.
Finansijska konstrukcija dodatno je opterećena kreditnim zaduženjima u iznosu od 36 miliona KM, dok su dugovanja prema dobavljačima dostigla još 30 miliona KM. Kašnjenja u isporuci proizvoda mogu aktivirati ugovorne penale i dodatno urušiti finansije firme. U međuvremenu, određeni kupci su platili puni iznos za narudžbe koje nikada nisu primili, jer su kontingenti preusmjeravani ka drugim destinacijama.
Kompanija trenutno nije u stanju ni da nabavi sirovine za proizvodnju – za eksploziv, čelik i ostali repromaterijal potrebno je mjesečno 11 miliona maraka. Prema internoj analizi, Pretisu su potrebne najmanje tri i po godine da isporuči već naručene proizvode, a svi repromaterijali se uvoze. Time se dolazi do strašne brojke – preko 500 miliona potencijalnog duga za firmu koja je već u crvenom.
Kada je američka firma Regulus ušla u vlasničku strukturu Pretisa i Binasa, ideja je bila jasna – iskoristiti rastuće potrebe za artiljerijskom municijom, ojačati proizvodnju i otvoriti vrata američkom tržištu. Umjesto toga, zatekli su upravljanje firmom po partijskom, socijalističkom modelu, gdje se prioritet daje zapošljavanju političkih kadrova umjesto rastu i inovacijama.
Federalna Vlada i FMERI, pod vodstvom ministra Vedrana Lakića, nastavljaju s planovima o zapošljavanju novih radnika, iako trenutna dobit ne omogućava ozbiljne investicije. Interne revizije koje je pokrenuo v.d. direktor Ajdin Kupus otkrile su da su potpisivani ugovori u kojima su klijenti Pretisu umjesto novca mogli plaćati sirovinama, pa i da su lažno prikazivani kapaciteti – u jednom ugovoru stajalo je da je proizvedeno 10.000 tenkovskih granata od 125 mm, iako ta linija uopšte nije radila od 2020. godine.
U izvještaju Odbora za reviziju Pretisa navodi se da su putni troškovi iznosili čak 286.000 KM, dok je planirana investicija od 60 miliona KM za novi pogon u Tuzli ocijenjena kao visoko rizična – firma još nije osigurala građevinsku dozvolu. Američki partneri su, nakon dugog ignoriranja problema, pokrenuli dubinsku reviziju. Cilj nije povlačenje, već sanacija stanja uz optimizaciju, jer se procjenjuje da bi Pretis u punom kapacitetu mogao proizvoditi i do 200.000 granata godišnje.
Iako je međunarodni ugled već ozbiljno narušen, Amerikanci su još uvijek otvoreni za nastavak saradnje. No, to će zavisiti isključivo od reakcije domaćih vlasti koje moraju osigurati finansijsku stabilizaciju i prekid sa praksom partijskog upravljanja.
Ajdin Kupus, novi v.d. direktor, preuzeo je firmu u trenutku kada je „škripanje“ u Pretisu postalo simbolično – podsjetnik na prošlost i na industrijsku praksu naslijeđenu iz socijalističkog modela.
