Dezinficijensi na bazi alkohola donose više štete nego koristi

Postoji više hiljada aktivnih materija koje mogu imati ili imaju dezinfekcioni učinak. Sve one su u slučaju predoziranja ili pogrešnog doziranja otrovi, zbog čega su dezinficijensi generalno svrstani u grupu biocida (ubica života).

S početkom pandemije koronavirusa u fokus javnosti došla su dezinfekciona sredstva, koja su danas postala sastavni dio naše svakodnevnice. Čovjek prosječnog znanja smatra da je siguran i zaštićen jednostavnim nanošenjem dezinfekcije na ruke, a većina populacije, što sugerišu i iz WHO, uvjerena je da je najefikasniji učinak sredstva na bazi alkohola. 

Mnogi smatraju da je za zaštitu sasvim dovoljna i rakija. No, dezinfekcija je mnogo veće i kompleksnije pitanje. Proces proizvodnje dezinficijensa, izbor aktivne supstance, njena koncentracija, način primjene, potreba brojnih istraživanja i testiranja prije puštanja dezinficijensa u upotrebu su nešto o čemu se malo zna i govori. Uprkos tome, na tržištu se u kratkom roku pojavio veliki broj dezinfekcionih sredstava, a građanstvo je u dilemi koje je najefikasnije i najsigurnije te koliko šteti čovjeku, a i njegovoj okolini.

U BiH je aktuelizirano i donošenje olakšica prilikom nabavke alkohola namijenjenog za proizvodnju sredstava za dezinfekciju, a Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH na posljednjoj sjednici razmatrao je prednacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH koji se odnosi upravo na nabavku alkohola. Čini se da se ni po ovom pitanju ne konsultuje struka, što ostavlja brojna pitanja i prostor za eventualne malverzacije.

U BiH je aktuelizirano i donošenje olakšica prilikom nabavke alkohola namijenjenog za proizvodnju sredstava za dezinfekciju, a Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH na posljednjoj sjednici razmatrao je prednacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH koji se odnosi upravo na nabavku alkohola. Čini se da se ni po ovom pitanju ne konsultuje struka, što ostavlja brojna pitanja i prostor za eventualne malverzacije.

Na ovu inicijativu se osvrnuo dr. Abdulah Gagić, redovni profesor na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, koji predaje i na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu te na Poljoprivrednom fakultetu u Istočnom Sarajevu. Kako kaže, pitanje dezinfekcije je slojevit stručni zahvat krucijalan u preventivi aktuelne bolesti.

Odnos drugih stručnjaka involviranih u procese rješavanja pandemije nije onakav kakav bi trebao biti. U praksi se ne daje pravi značaj izboru dezinficijensa, načinima i posljedicama izvođenja dezinfekcije. S druge strane, niko se ne pita, ali i ne odgovara zbog pojave upala i rana na rukama ili drugim dijelovima tijela, ili zašto dezinficijensi nisu učinkoviti.

– Postoji više hiljada aktivnih materija koje mogu imati ili imaju dezinfekcioni učinak. Sve one su u slučaju predoziranja ili pogrešnog doziranja otrovi, zbog čega su dezinficijensi generalno svrstani u grupu biocida (ubica života). U konkretnoj inicijativi koju aktuelizira nekakva Asocijacija proizvođača dezinficijensa riječ je samo o medicinskom alkoholu, odnosno etilalkoholu – govori profesor Abdulah Gagić.

Kako kaže, sumnja da uopšte postoji Asocijacija proizvođača dezinficijensa u našoj zemlji. Činjenica je da su se u vrijeme korone pojavili novi proizvođači, pa čak i oni koji nikada nisu proizvodili dezinfekciona sredstva, već su se bavili sasvim drugom vrstom proizvodnje.

– Svi su našli neki interes. S druge strane, kako se radi o akcizama, odgovarajućim visokim nametima koji bi trebali imati jasan razlog prikupljanja, postavlja se pitanje šta je pravi cilj države u ovoj inicijativi. Uostalom, svima treba biti kristalno jasno da proizvoditi dezinfekciona sredstva ne znači prepisati neki recept, gdje uzmete toliko toga i toga i napravite to i to. Svjedoci smo da danas na tržištu ima jako puno tih sredstava koja mogu izazvati vrlo ozbiljne i opasne posljedice – upozorava profesor Gagić za Avaz.

Rakija koronuša sa Kozare za dezinfekciju iznutra i izvana