Digitalni porezi: BiH ulazi u novu fazu carinskih i poreskih reformi
UIO uručila više od 15.000 digitalnih potpisa
Na šestoj Međunarodnoj konferenciji CMBE BiH u Sarajevu, panel „Digitalni porezi“ donio je najave važnih reformi koje će obilježiti 2026. godinu. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) predstavila je planove za dodatnu digitalizaciju, uključujući prelazak na „Cloud“ platformu i uvođenje elektronskih carinskih prijava, piše Akta.ba.
UIO je do sada izdala više od 15.000 digitalnih kvalifikovanih potpisa, a u toku je završna faza priprema za punopravno članstvo BiH u NCTS konvenciji.
“UIO će od 22. do 25. septembra biti pod monitoringom misije iz Brisela, koja će provjeriti do sada ostvarene rezultate. Uvjereni smo da ćemo u narednoj godini ispuniti sve uslove, kako bi Bosna i Hercegovina od novembra 2026. postala punopravna članica konvencije”, izjavila je Svjetlana Perković, pomoćnica direktora UIO.
Pojednostavljenje poslovanja za privredu
Perković je istakla da je proces digitalizacije već donio rezultate u oblasti PDV-a i akciza, a sada slijedi širenje na carinske prijave. Cilj je smanjiti papirologiju i ubrzati procedure. Na to se nadovezao i Muharem Mašinović, pomoćnik direktora Sektora za poreze, poručivši: – „Ovi zapisi sada čine osnovu za kancelarijske kontrole naših službenika, čime je smanjena potreba za neposrednim odlascima u prostorije poreskih obveznika. Takav pristup predstavlja značajan napredak u oblasti analize rizika i selekcije obveznika kod kojih je kontrola zaista potrebna“.
Svoje iskustvo podijelio je i privredni sektor. Almedin Kadrć, direktor kompanije PennyPlus d.o.o. Sarajevo, naglasio je važnost digitalnog potpisa:
“Portal e-Porezi omogućava da obveznici u svakom trenutku imaju uvid u svoju poresku karticu i sve relevantne dokumente. Međutim, za dalji razvoj digitalizacije presudno je da i ostale institucije – od opština i kantona, preko entiteta do državnog nivoa – počnu priznavati digitalni kvalifikovani potpis.”
Zaključak panela bio je da BiH može postati predvodnik u regionu kada je riječ o potpunom prelasku na elektronsko poslovanje između institucija i privrede. Učesnici su naglasili da je, osim tehničkih rješenja, potrebna i sistemska podrška kroz budžetska sredstva i zakonske izmjene.
