Direktor Porezne uprave FBiH odgovorio da li je moguće “brisanje” poreznog duga

Predstavnici privatnih kompanija okupljenih oko Udruge gospodarstvenika Federacije BiH ponudio je prijedlog prema kojem bi, ako država nije u stanju naplatiti porezna dugovanja nakon deset i više godina – taj porezni dug trebao ići u apsolutnu zastaru i jednostavno biti izbrisan.

Piše: Faruk Vele

Prema pisanju medija, dijelove ovog prijedloga podržao je i Zastupnički dom Parlamenta FBiH.

“S razlogom postavljamo pitanje koji je interes države naplaćivati poreze nakon 20 i više godina od njihova nastanka i zašto to nije učinila ranije. Kakva je učinkovitost poreznih institucija kada poreze naplaćuju nakon toliko godina? Porezna uprava se ponaša jako neodgovorno prema naplati poreza. Predlaganjem uvođenja instituta apsolutne zastare ne želi se omogućiti neplaćanje poreznih obaveza, već se želi doprinijeti učinkovitosti rada poreznih tijela i učinkovitijoj naplati poreza”, navode privrednici kako ih citira “Večernji list“.

Šire ovo ovom prijedlogu možete pročitati OVDJE.

Neće imati dobre posljedice

Tragom ovih prijedloga za Radiosarajevo.ba govori Šerif Isović, direktor Porezne uprave Federacije BiH.

Prijedlog izmjene zakona samo u smislu zastare je nerealan, nepravičan, neracionalan i sigurno dugoročno neće imati dobre posljedice. Jesam za to da se pitanje zastare uredi i da se ukine sukob zakona koji različito uređuju pitanje zastare javnih prihoda. Međutim, pitanje zastare se ne može rješavati parcijalno. Potrebno je propisati integralna sveobuhvatna rješenja kojim se ukidaju uzroci nastanka dugova, uzroci koji dovode do novih dugova i istovremeno osigurati materijalne, finansijske i kadrovske resurse Poreznoj upravi. Lobiji postoje u mnogim sferama, stvarima, pitanjima i sl. Ne znam da li iza prijedloga stoji “organizovani lobi”, ili je to stvar populizma, ili istinske želje da se potaknu sistemska rješenja”, kazao je za portal Radiosarajevo.ba direktor Isović odgovarajući na pitanja šta ovakav prijedlog može donijeti i da li iza svega stoje određeni lobiji.

Prema njegovim riječima, “postojanje lobija bilo koje vrste nije primarni problem”.

“Zahtjevi nekih lobija ako se razumno ponašamo trebaju nam otvoriti oči. Naime, ako neko zahtjeva nešto nepošteno, nemoralno, diskriminatorno, na štetu društvenog i javnog interesa sasvim je logično i razumno da takve namjere treba spriječiti donošenjem preciznog, jasnog pravnog okvira i jačanjem institucije koja će taj pravni okvir štititi i primjenjivati. Prema tome nije problem postojanja lobija već razvijena svijest, spoznaja i želja da država, javni interes, pravičnost, racionalnost i efikasnost su iznad svakog lobija kojim ove vrijednosti nisu ciljevi”, smatra direktor Porezne uprave FBiH.

Šerif Isović - undefined
Foto: Dž. K./Radiosarajevo.ba: Šerif Isović

Prisilno naplatili skoro 700 miliona KM

Nadalje, Isović smatra da se pitanje naplate javnih prihoda je kompleksno i isto se ne može posmatrati samo s aspekta zastare.

“Jer bi to bilo po principu švedskog stola uzmi šta ti je drago i šta ti odgovara, neovisno o uzrocima, pravičnosti, jednakopravnosti, posljedicama itd. Dugovanja po osnovu javnih prihoda su se gomilala više od 15 godina i ona nisu posljedica samo rada Porezne uprave, već i zloupotreba obveznika, loših zakonskih i pravnih rješenja, dugotrajnih drugostepenih i sudskih postupaka, ograničavanja resursa za razvoj Porezne uprave i drugih razloga. O svakom od ovih i drugih uzroka se može puno toga reći pa i da postoji osnovana sumnja da u ovim uzrocima ima krivičnih djela, a kao činjenicu da dug nije posljedica samo rada Porezne uprave istaknut ću da smo i pored nedostatka cca. 30 posto zaposlenika i neadekvatnih uslova rada u periodu od 2016. do 2020. godine izdali 1.726.604.531,00 KM naloga za plaćanje dugova i u istom periodu u prisilnoj naplati naplatili 692.755.203,00 KM duga”, objašnjava sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

Isović se slaže da stanje duga u FBiH jeste zabrinjavajuće i na to ukazuju duže vrijeme.

“Više puta smo ukazivali da se problem duga treba sistemski rješavati, odnosno da treba donijeti zakon kojim bi se uredilo pitanje plaćanja poreznog duga. Ukazivali smo da jedna od primarnih reformskih aktivnosti treba biti rješavanje poreznog duga i iznalaženje mjera za sprečavanje rasta i nastajanje duga u budućnosti”, tvrdi naš sagovornik.

U ovom pravcu Porezna uprava FBiH je još u novembru 2017. godine, Federalnom ministarstvu finansija dostavila prijedlog nacrta Zakona o otpisu i naplati poreznog duga kojim bi se uredili uslovi, način i postupak otpisa i naplate dospjelog, a nenaplaćenog poreznog duga.

“Također, u cilju efikasnijeg provođenja postupka prinudne naplate Porezna uprava je Federalnom ministarstvu finansija dostavila i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza, prijedlog izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i prijedlog Zakona o obrtu. Nažalost, ovi prijedlozi Porezne uprave nisu dalje “procesuirani”, a da jesu stanje bi bilo sigurno značajno bolje”, istakao je.

Potraga za rješenjima

Govoreći o mogućnostima rješenja ovog problema na realan, pravičan i racionalan način, Isović ističe da gotovo uvijek postoje rješenja – samo je pitanje koliko znamo, želimo i koliko smo spremni rješenja upotrebljavati.

“Naime, ako imate bolesnu osobu koja boluje od neke bolesti za koju postoji lijek, ta osoba će se izliječiti. Naravno, ako ode kod kompetentnog doktora koji zna za taj lijek i ako taj lijek bolesna osoba bude koristila. Tako je i s poreznim rješenjima. Kao društveno odgovorna institucija Porezna uprava duže od četiri godine predlaže određene reforme u poreznom sistemu, a time i u fiskalnoj politici. Predložili smo donošenje izmjena i dopuna više od 30 zakona i propisa, a “nažalost nismo ozbiljno prihvaćeni i shvaćeni”. Sve ovo može se pronaći na našoj web-stranici kroz pres skonferencije, saopćenja, obavještenja, napisane radove i dr.”, podsjeća Isović.

O kojim mjerama je riječ?

“Kad je u pitanju porezni dug još početkom 2016. godine, Porezna uprava je poduzela više mjera i aktivnosti na naplati duga i uputila više inicijativa, a neke od njih su: zamrzavanje duga i plaćanje zamrznutog duga na rate na period do pet godina bez obračuna kamata, otpis kamata, otpis troškova prinudne naplate, da se u roku od 15 dana plati 10% glavnog duga, otpis dijela glavnog duga (direktnih poreza starijih od 10 godina i doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučajevima kada nije korištena zdravstvena zaštita)… “, objašnjava Isović.

No, to nisu jedine predložene mjere. Također, je predlagano i sljedeće…

“Istovremena razmjena naloga za plaćanje između dužnika i korisnika sredstava javnih prihoda u slučajevima gdje postoje međusobne obaveze i potraživanja, da se dužnici oslobode obaveze osiguranja garancija ili da se propiše mogućnost osiguranja garancija putem mjenica, da se onemogući isplata plaća bez istovremene uplate poreza i doprinosa na plaće, da se banke zakonom obavežu da ne dozvoljavaju realizaciju naloga o isplati plaća bez plaćanja doprinosa, da se zakonom propiše da Porezna uprava s bankama ima on-line vezu, da se donese propis o poreznom knjigovodstvu, da se izvrše izmjene i dopune propisa kojima se reguliše naplata i prinudna naplata”, otvoreno govori Isović.

Zabrana obavljanja javih funkcija

Predlagali su, veli, i da su svi javni subjekti dužni plaćati tekuće obaveze blagovremeno, te da, ukoliko to ne izvrše, Porezna uprava, bez odlaganja, provede sve aktivnosti prinudne naplate, a u slučaju kašnjenja u otplati rata duže od 30 dana ili tekućih obaveza da se propiše obaveza pokretanja stečajnog postupka.

“Paralelno s ovim prijedlozima, Porezna uprava je preporučila da svi organi upravljanja i osnivači dužnika hitno, a najkasnije u roku od 30 dana, izvrše analizu poslovanja, te provedu brze, ozbiljne i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada i prihoda, kako bi se stvorili uslovi za blagovremenu uplatu javnih prihoda”, rekao je Isović.

Na koncu, predložili su da se zakonom zabrani obavljanje svih javnih funkcija rukovodiocima privrednih društava i drugih poslovnih subjekata koji su vršili utaje poreza ili su svjesno izbjegavali da prijave i plate porez.

“Ono na čemu je Porezna uprava naročito insistirala jeste da se uz bilo koje usvojeno rješenje za plaćanje duga kao uslov propiše da su dužnici obavezni plaćati tekuće porezne obaveze i da se otpis duga ne vrši na ime doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koji ulaze u obračun penzijsko-invalidskog staža”, zaključio je Isović u razgovoru za Radiosarajevo.ba.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79