Neposredno nakon objavljivanja preliminarnih rezultata izbora u Crnoj Gori, lideri opozicionih koalicija pojavili su se pred kamerama. Ne skrivajući oduševljenje rezultatima – DPS 35,12 posto, koalicija “Za budućnost Crne Gore” 32,52 posto, koalicija “Mir je naša nacija” 12,55 posto “Crno na bijelo” 5,57, Socijaldemokrate 4,09 posto – uputili su ipak poruke pomirenja ostavljajući utisak da ne žele politički revanšizam.
Ruka pomirenja suprotstavljenoj političkoj opciji, bez revanšizma, saradnja sa manjinama – to je pozitivna poruka koju je Zdravko Krivokapić, lider koalicije “Za budućnost Crne Gore”, sinoć u govoru ponudio građanima Crne Gore, još aktuelnim vlastima, ali i strankama s kojima bi možda mogao da pravi novu crnogorsku vladu.
Abazović se zalaže za ekspertsku vladu
Krivokapićev miroljubivi govor dočekan je s olakšanjem.
Uprkos tome, zbog izbornih rezultata u Crnoj Gori, slavilo se u gradovima RS u BiH, Banjoj Luci, Palama, Istočnom Sarajevu ali i u Beogradu i Čačku u Srbiji. Međutim, u narednim danima preostaje da se vidi ko je, ustvari pobijedio na izborima. DPS je i dalje pojedinačno najjača stranka u Crnoj Gori, a njen predsjednik je Milo Đukanović koji je i predsjednik Crne Gore.
Kako sada stvari stoje, presudna prevaga za formiranje nove vlasti u Crnoj Gori mogao bi biti Albanac Dritan Abazović, prvi čovjek Ujedinjene reformske akcije (URA), mladi političar koji se i u predizbornoj kampanji zalagao za ekspertsku vladu. Kako će na to gledati prosrspki blok, ostaje da se vidi. Ono što su slavljenici pobjede u Crnoj Gori, Srbiji i RS-u, tačnije pristalice prosrpske politike zanemarile, jeste da je sigurno Abazović ideološki mnogo bliži Demokratskoj partiji socijalista nego prosrpskim strankama.
Ko je sarajevski student koji odlučuje ko će formirati vlast u Crnoj Gori
Raniji konflikti, žestoki govori mladog Abazovića upućeni predsjedniku Crne Gore Đukanoviću, ne moraju primarno značiti da će se prikloniti strankama prosrpske orijentacije. I sam Abazović je kazao da mu ni Demokratski front nije mnogo blizak. Treba podsjetiti da je Budimir Aleksić, poslanik DF-a, 2018. godine je rekao da Abazović “pokušava da prevari srpsko biračko tijelo”.
– Nije nikakva tajna da je Dritan Abazović, koji inače voli da se predstavlja kao građanski političar, crvenio dlanove aplauzima Tačiju dok ga je proglašavao počasnim građaninom Ulcinja i donio iz ambasade platformu za sastavljanje vlasti u Nikšiću koja je bila jedan najobičniji antisrpski pamflet uperen protiv većine građana Nikšića – rekao je Aleksić.
Daleko je do nove Vlade
Kakogod, neviđeni medijski pritisak, vođen iz Beograda, kaže hrvatski analitičar Davor Đenero, posredstvom medija pod kontrolom Beograda u Crnoj Gori, postigao je rezultat, konstitucionalistički blok je oslabljen.
– Donedavni ruski ambasador u Podgorici Andrej Nesterenko očito je u Crnoj Gori obavio fantastičan posao za Putina i bitno pridonio stvaranju kaosa na Balkanu. Nesterenko uskoro sjeda u fotelju ruskog ambasadora u Zagrebu, a čini se da hrvatska politička elita nije svjesna da bi to morao biti povod za uzbunu i brzo krpanje svakog eventualno otvorenog euro – atlantskog otkrivenog boka u Hrvatskoj. Vlada koja bi bila predvođena Radovićevim „Velimirovićevcima” u Crnoj Gori još nije osnovana, i do njenog osnutka ipak je još dalek put. Međutim, Crna Gora bi se mogla dramatično promijeniti. I za Bošnjake, i za Hrvate i za Albance ona bi mogla prestati biti domovinom koja brine za manjine, a za susjede – Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo i Albaniju – s takvom novom administracijom sigurno ne bi bila zemlja evropskog dobrosusjedstva, s kojom je moguće racionalno riješiti sva otvorena pitanja – napisao je Đenero.
Karte su na stolu, ništa nije definitivno, treba računati na Đukanovićevo političko umijeće. Također, ne treba zaboraviti da je on predsjednik Crne Gore do 2023.