Đurđevdan: Romi obilježavaju svoj najveći praznik

Romi u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas obilježavaju Đurđevdan, svoj najveći praznik kada ukrašavaju svoje domove cvijećem i raspupanim graničicama, te uz dosta muzike, plesa i veselja proslavljaju dolazak proljeća.

Crveno jaje za zdravlje i radost. Cvijeće za plodnost i rađanje. Voda za brisanje grijeh a i novi početak. Vatra za bolje dane.

“Kod nas se u veče farbaju jaja, mora biti crveno jaje, ko ima malu djecu, priprema se dobra trpeza, neko peče i janje, uz jutro se ustaju, djeca se okupaju uz crveno jaje, malo vrber i jorgovan, djevojčice idu pod vrbu, sjeku kosu i kažu “vrba puca kosa raste”, da bi im kosa rasla. Crveno i jaje znači da dijete bude rumeno zdravo kao jaje. Kasnije idemo do kanala Dašnica, bacamo vjenčiće u vodu i zamisli se neka želja”, priča nam Sabira Hašimović, predsjednica Udruženja žena Romkinja.

“Da budem velika i da radim”, odala nam je svoju želju Manila Hodžić.

Bacanjem vjenčića, vjeruje se, odbacuju se sve negativnosti, a donosi se vjera u ispunjenje želje da će pronaći bolje mjesto za život. U BiH ga, do danas, nisu našli. Prema procjenama u BiH ima između 40 i 60.000 Roma. Pa iako najbrojnija, ova nacionalna manjina, ni danas nema status domicilnog stanovništva. Loši uslovi života, niska stop u zaposlenosti, od svega 1%, ekonomska nesigurnost i položaj u društvu razlog su da je ovaj tradicionalno nomadski narod u stalnoj migraciji i potrazi za boljim životom. Prikupljanje sekundarnih sirovina jedini su izvor prihoda za sedmočlanu porodicu Bajrić.

“Od otpada od flaša, najlona, limenki željeza od toga se živi, a dalje nemamo posla Romi nemaju posla. Kako prehraniti porodicu? Pa teško, vjeruj mi da je teško”, kaže Danijel Bajrić.

Kroz program stambenog zbrinjavanja i investiranja u obrazovanje, nastoji se poboljšati status ovih porodica.

“Da konačno djecu sa ulica sklonimo, da prihvatilište koje se gradi da to bude realizovano, jer tolerancija prema prosjačenju i eksploataciji djece mora da bude nulta i za to se “Otaharin” bori”, rekao je Dragan Joković, direktor UG za promociju obrazovanja Roma „Otaharin“.

Pandemija korona virusa dodatno je otežala uslove života ove populacije i dovelo do znatnog porasta prosjačenja

“Žive jako teško u pandemiji kao i sve marginalizovane skupine, njih je pandemija još više pogodila zbog zabrane kretanja, zbog priklupljanja sekundarnih sirovina a dosta su i putovali to je sada otećano i najčešće se javljaju sa zahtjhevima za neku sekundarnu pomoć”, kaže Dragan Joković, direktor UG za promociju obrazovanja Roma „Otaharin“.

“Danas se živi da što danas zaradiš i što može ko da ti pomogne, to i imaš. A svako stoličari samo za sebe, a mi deveramo kako možemo”, rekla nam je Rahima Husić.

Kako mogu i kako znaju i tako godinama. Iako se godinama kroz razne projekte pokušava poboljšati njihov status, borba za prava ovih ljudi je, čini se, tek počela. Pa ipak, uprkos teškim uslovima života pojam veselja i sreće centralni je pojam romske kulture. Đurđevdan označava prekid zimovanja i proslavu dolaska proljeća. Kao tradicionalno nomadski narod, Romi su ovim praznikom obilježavali kraj zime te pokrećući svoje čerge ponovo polazili na put.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79