Dodik je protiv stranaca, ali spreman predati američkim kompanijama rudna bogatstva RS
Dok javno zagovara izbacivanje stranih utjecaja, iza kulisa nudi strateške resurse Trumpovim ljudima
Dok na javnoj sceni uporno zagovara suverenitet i potrebu da se strani utjecaji uklone iz Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik paralelno pregovara o predaji rudnih bogatstava Republike Srpske stranim investitorima i to onima povezanim s administracijom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Takvo kontradiktorno ponašanje izazvalo je burne reakcije, a predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić oštro je kritikovala Dodikov pristup.
Prema njenom mišljenju, lider RS-a se nalazi u dubokoj političkoj i pravnoj krizi, pa pokušava da rudna bogatstva predstavi kao mamac za međunarodnu podršku, posebno iz SAD-a.
Trivićeva je ukazala da se iz Dodikovog intervjua za američki magazin jasno vidi spremnost da se, kako je opisala, “cijela RS preda” samo kako bi se izvukao iz vlastitih problema. Podsjetila je i na niz njegovih nedosljednih izjava, ističući da se radi o političaru koji iz dana u dan mijenja stavove, projektuje američku zastavu na zgradu institucije, nosi kačket s porukom “Make America Great Again”, a zatim nudi prirodne resurse u zamjenu za Trumpovu podršku.
Prema onome što je Dodik rekao u intervjuu, Republika Srpska raspolaže velikim količinama litijuma, magnezijuma i rijetkih minerala, čija se vrijednost procjenjuje na više od 100 milijardi dolara. Dodao je da je vlast u RS-u spremna ubrzati izdavanje dozvola za rudarsko iskorištavanje tim resursima, ali isključivo američkim kompanijama koje bi bile izabrane u saradnji s Trumpovom administracijom.
Trivićeva smatra da je ovakvo ponašanje izrazito opasno jer se u pozadini krije namjera da se strateški resursi predaju bez saglasnosti građana, i to u političkom cilju ličnog spasa. Naglasila je da ti resursi pripadaju narodu RS-a, a ne bilo kom pojedincu ili političaru.
Posebno ironično djeluje to što Dodik istovremeno poziva na izbacivanje stranih utjecaja iz zemlje, dok zapravo želi uvesti strane partnere u najosjetljivije sektore – i to bez konsultacija sa javnošću. Dok javno govori o “očuvanju suvereniteta”, istovremeno teži dogovorima sa međunarodnim političarima, nudeći resurse kao protivuslugu za političku zaštitu.
U istom intervjuu Dodik je kritikovao bivšeg američkog ambasadora u BiH, tvrdeći da je on opstruirao uvoz američkog gasa i favorizirao jedan narod. Međutim, sve to dolazi u neskladu s njegovim aktuelnim pokušajima da privuče upravo američku administraciju kao ključnog partnera.
Na kraju, ostaje otvoreno pitanje – može li neko zaista biti zaštitnik suvereniteta, a istovremeno tajno nuditi strateške resurse u političkoj trgovini? Mnogi smatraju da je ovakvo Dodikovo ponašanje više izraz političkog očaja nego promišljene strategije.
