Dodik je šest dana nakon povratka iz Moskve otpočeo napad na ustavni poredak BiH

Dodik je šest dana nakon povratka iz Moskve otpočeo napad na ustavni poredak BiH


 

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA) je u intervjuu za međunarodni servis Turske radio-televizije (TRT World) govorio o situaciji u Bosni i Hercegovini, ratu u Ukrajini te geopolitičkim okolnostima.

Upitan da li se rat u Ukrajini može proširiti na Balkan, odgovorio je da određena opasnost postoji.

“Balkan nije tako blizu Rusiji, kao što je to Ukrajina, pa je znatno teže očekivati takav scenarij. Između Rusije i nas nalazi se NATO prostor. Međutim, iako se Rusija ne dodiruje sa Zapadnim Balkanom određena opasnost postoji. Milorad Dodik (član Predsjedništva i predsjednil SNSD-a, op.a.) je samo šest dana nakon sastanka u Moskvi s Vladimirom Putinom (predsjednikom Rusije, op.a.) otpočeo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Skupština Republike Srpske je usvojila zaključke kojima se narušava Dejtonski mirovni sporazum i 27 godine njegove implementacije. Dodik nas želi vratiti u 1995. kada su se svi u Bosni i Hercegovini gledali preko nišana. To je opasno i to se mora zaustaviti. Odgovornost za to imaju prije svega NATO i Evropska unija”, ocijenio je Džaferović.

Osvrnuo se i na to kako građani Bosne i Hercegovine gledaju na rat te koje su najznačajnije razlike između Bošnjaka, Srba i Hrvata u pristupu ratu u Ukrajini.

“Ljudi u Bosni i Hercegovini saosjećaju. Političke vođe iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda su osudili agresiju na Ukrajinu. Jedino je Dodik pokušavao opstruirati da se Bosna i Hercegovina u Ujedinjenim nacijama pridruži osudi ruske agresije, ali nije uspio. Ljude u Kijevu, koji se bore za goli život, je nazvao naoružanim bandama. Istovremeno, više puta je iskazao razumijevanje za postupke Rusije. Time je pokazao da nema saosjećanja za žrtve i da u političkom smislu ne pripada Evropi. Čak i ako je bilo nekih iluzija, euroatlantskoj zajednici mora biti sada jasno s kim ima posla kada je u pitanju Dodik”, mišljenja je.

Džaferović, koji s Dodikom učestvuje na Diplomatskom forumu u Antaliji (ADF), je ukazao da je dio javnosti pod utjecajem Rusije.

“Proruske demonstracije su podržane u Srbiji i u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, prvenstveno zato što su javno mnijenje u Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine pod snažnim utjecajem Rusije. Vlasti su raspoložene proruski, blagonaklono se gleda na proruske militantne organizacije i na koncu sama vlast u Srbiji i entitetu RS ne osuđuje agresiju, kao što to svi ostali čine. Ruski potezi u Ukrajini oživljavaju snove o velikoj Srbiji. Mnogi u Rusiji vide snagu koja bi ih podržala da podijele Bosnu i Hercegovinu i pripoje dio njene teritorije Srbiji. Zato smo čuli poruke iz NATO-a da je Bosna i Hercegovina pod rizikom. Zato nam treba podrška NATO-a, a mi ćemo se u svakom slučaju boriti do kraja za Bosnu i Hercegovinu”, poručio je.

O mogućnosti izbijanja globalnog sukoba

Komentarisao je i strah pojedinih od mogućnosti izbijanja trećeg svjetskog rata.

“Sukob s ovakvim značajem i ovakvim akterima predstavlja opasnost po cijelu Evropu, pa i svijet. Međunarodna zajednica nije bez razloga uznemirena. Historijsko iskustvo govori da sukobi na Balkanu i šire gledajući u istočnoj Evropi imaju potencijal za rapidno širenje. Historijski iskustvo kaže da je popustljivost u Minhenu 1938. dovela do eskalacije nacističke agresije. Pasivnost međunarodne zajednice početkom 90-ih je dovela do širenja rata. Tek su intervencijom NATO-a zaustavljeni ratovi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Ako NATO bude pasivan, sukob u Ukrajini može se širiti, a samo ako NATO bude čvrst i odlučan, niko neće biti zainteresiran za širenje sukoba, pa ni u Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu”, istakao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda.

Pitan je zašto je rat u Ukrajini opasan u kontekstu mogućnosti globalnog sukoba.

“Pitanje Ukrajine je pitanje može li jedna suverena država odlučivati o svojoj budućnosti ili će velike sile odlučivati o tome. Implikacije toga su univerzalne i tiču se čitavog svijeta. Ako bi se legitimizirala otvorena agresija, ako bi se svijet složio s time, onda bi umjesto Povelje UN-a važio zakon gole sile i to je siguran put u nove sukobe”, kazao je.

Tema razgovora s Džaferovićem je bilo i to šta smatra uzrokom agresije Rusije na Ukrajinu.

“Ukrajina je žrtva otvorene vojne agresije. Ono čemu svjedočimo u Ukrajini je cinično rušenje međunarodnog prava. Ruske snage uništavaju ukrajinske gradove. Već je zapanjujući broj ubijenih civila. Bosna i Hercegovina je od početka ruskog napada na teritorijalni integritet Ukrajine 2014. zauzela jasan stav kojeg se i danas pridržavamo. Bosna i Hercegovina je podržala rezoluciju Generalne skupštine UN-a i pridružila se izjavi EU kojom se osuđuje agresija. Ne mogu se političke rasprave sa suverenom državom rješavati slanjem vojske na njen teritorij. Bosna i Hercegovina ima poseban senzibilitet za ovo, jer smo bili žrtva agresije. Sve je završilo genocidom u Srebrenici. Mi nemamo pravo da šutimo kada se ovo zbiva”, naglasio je.

O EU, NATO-u i Turskoj

Ponovio je da Bosna i Hercegovina treba biti članica EU i NATO-a.

“Bosnu i Hercegovinu u budućnosti vidim kao članicu EU i NATO-a. Brojne članice EU i NATO saveza imale su probleme kakve ima Bosna i Hercegovina. Te su se države sporile oko granica, imale su snažne međuetničke napetosti i slično, ali mnoga od tih pitanja su relaksirana kroz ulazak tih zemalja u EU i NATO. Siguran sam da bi i Bosna i Hercegovina mnoge od svojih problema riješila kada bi postala članica EU i NATO-a. Zato i postoje otpori prema euroatlantskim integracijama kod onih koji odbijaju prihvatiti Bosnu i Hercegovinu. Što se tiče volje same EU za proširenje, siguran sam da će ukrajinska kriza povećati svijest unutar EU o tome da se na prijem novih članica gleda kao na geopolitičko i sigurnosno pitanje, a ne administrativno”, naveo je.

Među onima je koji smatraju da Turska ima pozitivnu ulogu u Bosni i Hercegovini.

“Turska ima stabilizirajuću ulogu u Bosni i Hercegovini. Turska podržava naš EU i NATO put. Kao članica Vijeća za implementaciju mira (PIC), Turska podržava 27 godina implementacije Dejtonskog sporazuma. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan (predsjednik Turske, op.a.) daje snažnu podršku Bosni i Hercegovini, podržava sve narode i očekuje od svih da poštuju cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. To daje svoje efekte i u kombinaciji sa sviješću o dokazanoj odlučnošću, kojom Turska podržava svoje prijatelje, omekšava one koji su negativno raspoloženi prema Bosni i Hercegovini”, zaključio je Šefik Džaferović u intervjuu za TRT World.


Pošalji vijest
Pošalji vijest

Imate vijesti koje želite podijeliti anonimno?
Javite nam putem Vibera ili e-maila!

VIBER EMAIL

Društvene mreže

Pratite nas na društvenim mrežama kako biste uvijek bili u toku s najnovijim vijestima i ekskluzivnim sadržajem!

Preuzmite našu službenu aplikaciju i uživajte u bržem i lakšem pristupu svim najnovijim vijestima, direktno na vašem mobilnom uređaju!

Crna Hronika Andorid AplikacijaCrna Hronika iOS Aplikacija