Dodik vodi RS u opasnu eskalaciju: Da li će Zapad morati presjeći krizu?
Politička scena u Bosni i Hercegovini ulazi u novu fazu ozbiljne nestabilnosti.
Milorad Dodik, iako pravosnažno smijenjen s funkcije predsjednika Republike Srpske, nastavlja da održava privid kontrole kroz retoriku referenduma, opstrukcije i izazivanje kriza.
Njegovi posljednji potezi pokazuju da je spreman gurnuti entitet u stanje permanentne nestabilnosti, samo kako bi spasio sopstvenu političku i pravnu poziciju.
Dodikova najava referenduma o “rušenju ustavnog poretka RS” jasno pokazuje da više ne djeluje u okviru sistema, već ga koristi kao kulisu. Time se institucije RS svode na instrumente njegovog ličnog opstanka, dok se cijelo društvo gura u politički ambis. S obzirom na to da Sud BiH i druge državne institucije nemaju dovoljno kapaciteta da same iznesu teret političke i pravne borbe, međunarodna zajednica sve više dolazi u fokus.
Pozivi poput onih koje upućuje Ramiz Salkić da se međunarodne institucije i zapadne sile uključe u rješavanje krize nisu slučajni. Dodik ima podršku izvan BiH – prije svega iz Beograda i Moskve – što ga dodatno ohrabruje da ide do krajnjih granica. Bez odlučne reakcije EU, SAD-a i OHR-a, postoji ozbiljna prijetnja da se institucije BiH dovedu do potpunog blokiranja.
Zapadne sile imaju mehanizme – od sankcija, jačeg prisustva kroz OHR, pa sve do direktnog političkog i ekonomskog pritiska. Njihova intervencija mogla bi biti presudna u sprečavanju daljnjeg urušavanja sistema i u osiguravanju da pravosnažne sudske odluke budu poštovane.
Situacija u RS-u sve više podsjeća na period političkih kriza s početka devedesetih, kada su institucije korištene kao alat za privatne i nacionalističke projekte. Danas je razlika u tome što međunarodna zajednica raspolaže iskustvom i instrumentima koji mogu spriječiti najgori scenario. Međutim, od brzine njihove reakcije zavisi hoće li BiH ući u novu fazu destabilizacije ili će kriza oko Dodika biti zatvorena biti zatvorena jednom zauvijek.
