Dodikova odbrana traži ponovno pokretanje sudskog postupka, oglasio se i advokat
Advokat Goran Bubić ističe važnost javnosti u pravosudnom procesu
Advokat Goran Bubić, branilac predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, zahtijeva da se sudski postupak protiv njegovog klijenta započne iznova s čitanjem optužnice.
Ovaj zahtjev proizilazi iz potrebe za poštivanjem načela javnosti, koje je ključno za stvaranje povjerenja u pravosudni sistem, posebno u Sudu Bosne i Hercegovine.
Odbrana insistira da se dokazi Tužilaštva BiH ne samo da iznesu pred Sudom BiH, već i pred javnošću. “Odbrani je stalo da se dokazi Tužilaštva BiH, osim pred Sud BiH, iznesu pred sud javnosti,” izjavio je Bubić. Ova potreba za transparentnošću dolazi nakon što je rok od 30 dana od posljednjeg pretresa protiv Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika RS” Miloša Lukića protekao bez napretka u postupku, zbog čega odbrana želi novi početak suđenja.
Goran Bubić je 15. januara obavijestio Sud BiH da odbrana ne pristaje na izostanak ponovnog izvođenja već izvedenih dokaza, te zahtijeva da glavni pretres počne čitanjem optužnice datirane 22. avgusta 2023. Bubić naglašava da je pravo iz člana 251 stav dva Zakona o krivičnom postupku BiH jedno od procesnih prava koje odbrana želi iskoristiti.
“Odbrana je čvrsto ubijeđena da branjenika, predsjednika Republike Srpske, u ovom krivičnom postupku, pored ostalih procesnih garancija koje proizilaze iz ustavnog i konvencijskog standarda poštenog sudskog postupka, štiti načelo javnosti krivičnog postupka protiv njega. Cijeneći značaj i domašaj načela javnosti, koje je ključno za stvaranje povjerenja u čitav pravosudni sistem, pa tako i povjerenja u Sud BiH, odbrana traži da sudski postupak počne iz početka, čitanjem optužnice. Argumenti odbrane za ovakav stav suštinski su povezani sa dokazima Tužilaštva BiH u ovom krivičnom postupku. Odbrani je stalo da se dokazi Tužilaštva BiH, osim pred Sud BiH, iznesu pred sud javnosti”, rekao je Bubić.
Osim principa javnosti, Bubić navodi da je neslaganje sa sudom također posljedica odbijanja određenih dokaza odbrane. Bubić želi da se ovi dokazi iznesu javno kako bi se pokazalo širi kontekst optužbi koje se stavljaju pred njegovog klijenta.
Advokat je također osvrnuo na ulogu međunarodnih pravnih aktera u BiH, navodeći kontroverzne postupke koje su neki od njih poduzimali, kao što je slučaj sa španskim advokatom Leonom Diazom, kojeg Bubić opisuje kao “birokratskog konkvistadora” čiji su postupci potkopavali pravni sistem BiH. Bubić tvrdi da su Diazovi postupci bili usmjereni protiv ustavnog poretka BiH, što je u suprotnosti s etičkim kodeksom.
“Odbrana želi javnosti predstaviti očigledan sukob interesa ovog međunarodnog pravnog eksperta. Koliko je Leon Diazu strana etika svjedoči okolnost da je upravo on bio pravni zastupnik aplikanata u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”, pred Evropskim sudom za ljudska prava. Kao što je napadao Ustav BiH te 2006. godine, tako ga bez skrupula napada i danas, dijeleći lekcije Sudu BiH naručene od Tužilaštva BiH. Ne više iz sjenke, već otvoreno, naručene pismeno, i date pismeno, crno na bijelo. Znači da je potvrđeni rušitelj odredbi mirovnog sporazuma diplomatski delegiran da danas bude branitelj mirovnog sporazuma? Njemu ne smeta da juče istu stranku, Bosnu i Hercegovinu, tužuje, a danas je navodno brani, a u suštini ruši. Što je težak prekršaj kodeksa advokatske etike, ako je španski advokat, kako se, između ostalog, predstavlja”, naglasio je Bubić.
Ova izjava dolazi u trenutku kada se očekuje odgovor pravosudnih organa na zahtjeve odbrane.
Advokat Goran Bubić naglašava da ponašanje predsjednika Milorada Dodika nije samovoljno niti kriminalno, budući da se on pridržava zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske i postupa u skladu s ustavom te entiteta.
Po njegovim riječima, Ustavni sud BiH je potvrdio da je imenovanje visokog predstavnika stvar koju odobrava Vijeće sigurnosti UN-a, a krivični postupak zahtijeva visoke standarde dokazivanja koji moraju biti usklađeni s pravom.
Bubić stoga tvrdi da sve sumnje treba tumačiti u korist optuženog, ističući da gospodin Šmit nije formalno potvrđen za visokog predstavnika rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, što predstavlja činjenično stanje odvojeno od pravnih pitanja o ovlastima visokog predstavnika prema Dejtonskom sporazumu.
