Nakon dvanaest godina izražavanja zabrinutosti i izbjegavanja da djeluje visoki predstavnik Valentin Inzko osam dana prije odlaska s funkcije upotrijebio je čuvene bonske ovlasti i nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranuje negiranje genocida.
Ovo je neminovno politička prekretnica u Bosni i Hercegovini i teško je očekivati da će politički procesi biti na istim tračnicama kao do sada.
Pitanje negiranja genocida je bilo jedno od najvažnijih koje je kočilo državu i predstavljalo omču oko vrata svim procesima. U državi u kojoj se dogodio genocid po presudi međunarodnog suda godinama je trajalo bjesomučno negiranje genocida, ali i slavljenje i glorifikacija ratnih zločinaca.
Iako je godinama pozivao da ovaj potez urade domaći političari u državnom parlamentu, jasnio je bilo da je to nemoguća misija. Ipak, Valentin Inzko je na odlasku prelomio i nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima će se kažnjavati svako ko negira genocid, ko ga umanji ili pokuša opravdati taj zločin ili zločin protiv čovječnosti.
Kazna za kršenje tog zakona je od šest mjeseci do pet godina.
Kaznit će se i onaj ko javno učini dostupnim ili distribuira letke, slike i druge materijale, kaznom od najmanje jedne godine zatvora.
Također, ko dodijeli priznanje osobi koja je osuđena za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt, ulicu, park, trg i slično po osuđenoj osobi kaznit će se zatvorom od namanje tri godine.
Prema istraživanju Memorijalnog centra Srebrenica u posljednjih godinu dana zabilježena su čak 234 čina negiranja genocida.
“Među osobama kojima je pružena javna platforma za negiranje genocida nalazi se i niz onih koji su imali direktne uloge u ratovima devedesetih, uključujući osobe koje su bile na političkim funkcijama (Momčilo Krajišnik, Nenad Kecmanović, Srđa Trifković), te oni koji su komandovali ili učestvovali u formiranju i/ili dejstvima vojnih i paravojnih formacija na teritoriji BiH i Hrvatske (Veselin Šljivančanin, Milomir Savčić, Dragoslav Bokan, Nenad Stevandić, Rajko Vasić, Vojislav Šešelj), na čelu s Ratkom Mladićem. Među individualnim akterima, najčešće se kao negator genocida pojavljuje član Predsjedništva BiH Milorad Dodik”, dodaju iz Memorijalnog centra Srebrenica.
Provođenje i implementacija ovog zakona sada je na institucijama države. Ipak, ovo je nesumnjivo važan korak ka funkcionalnijoj državi i ovim potezom mnogi procesi bit će prohodniji. Naravno, u obzir treba uzeti i sve opstrukcije i samo provođenje zakona. Ali jedno je sigurno, više ništa neće biti isto.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
