Dok deponije cvjetaju Fond štedi novac: Potrošili samo četvrtinu novca određenog za zaštitu okoliša

Revizija je utvrdila da ova tijela nisu odgovorila zadatku, ali kako je pravo na naknadu uslovljeno samo održavanjem sjednice a ne i obavljenim poslom, ipak je isplaćena

Federalne institucije koje bi se trebale baviti zaštitom okoliša vode kadrovi Saveza za bolju budućnost. Na čelu Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH je Fuad Čibukčić, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma vodi Edita Đapo.

O ulozi Ministarstva u uništavanju bh. rijeka izdavanjem dozvola za izgradnju malih hidroelektrana pisali smo mnogo puta, a ne treba zaboraviti ni skandal sa skladištenjem otpada iz Italije u Drvaru.

U revizorskim izvještajima redovno se navode brojni propusti ove dvije institucije koje bi trebale voditi računa o okolišu. Prije nekoliko dana objavljen je i izvještaj Ureda za reviziju institucija Federacije BiH o radu Fonda za okoliš u 2020. Osim nepravilnosti koje se tiču direktno Fonda, navedene su i neke za koje su zajednički zaslužni Fond i Ministarstvo, piše Žurnal.

U 2018. i 2019. godini Vlada Federacije BiH imenovala je dva koordinaciona tijela, koja su trebala pratiti provođenje pravilnika o upravljanju otpadom – električnih i elektronskih proizvoda, kao i ambalažom i ambalažnim otpadom. U ta tijela imenovani su predstavnici Fonda, Ministarstva, Federalne uprave za inspekcijske poslove i operatora sistema.

Krajem 2018. u koordinaciono tijelo koje je trebalo pratiti da li se poštuje pravilnik za odlaganje ambalažnog otpada imenovana je Margareta Krešić iz Fonda, Ejub Salkić iz FUIP-a, Jasmin Osmanović (Eko život, ovlašteni operater sistema), Amela Hrbat (operater – Ekopak Sarajevo) i Dunja Petrušić ispred Ministarstva.

Naredne godine drugo tijelo imenovano je kako bi pratilo da li se pravilno upravlja električnim i elektronskim otpadom: Elma Ramić iz Fonda, Zlatko Glavinić (FUIP), Azra Bašić (Ministarstvo), Elma Babić-Džihanić (operater Zeos) i Erkin Međedović (operater Kim Tec Eko).

Članovi ovih tijela imaju pravo na naknadu iz budžeta Fonda, na što u konačnici odlazi nekoliko hiljada KM godišnje. Revizija je utvrdila da ova tijela nisu odgovorila zadatku, ali kako je pravo na naknadu uslovljeno samo održavanjem sjednice a ne i obavljenim poslom, ipak je isplaćena.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je izdalo četiri petogodišnje dozvole za rad operaterima koji imaju javne ovlasti za upravljanje otpadom:

– Imenovana Koordinacijska tijela za praćenje primjene ovih pravilnika nisu obavila zadatak za koji su imenovana, što može imati za posljedicu da operatori nenamjenski troše javna sredstva, kao i neispunjenje ciljeva zbog kojih su operatori osnovani – navodi se u izvještaju.

Kako su odlukom Federalne vlade, a što je i precizirano u pravilnicima, u ova koordinaciona tijela imenovani i predstavnici upravo ovlaštenih operatera, u konačnici bi trebali razmatrati izvještaje o vlastitom poslovanju. Ali na taj zadatak nisu odgovorili, a za što ni na koji način nisu sankcionisani ni od Ministarstva ni od Fonda.
Direktor nije poštovao kriterije

Zamjerke na rad revizija je uputila i direktoru Fonda Fuadu Čibukčiću. Propuste su uočili u utvrđivanju rang-liste za dodjelu sredstava Fonda.

Podsjetimo da Fond u posljednjih nekoliko godina odobrava i projekte koje kandiduje Avaz roto press (prošle godine direktor Čibukčić odobrio im je 44 hiljade KM):

– Ne postoji dokumentaciona osnova na osnovu koje bi mogli potvrditi da je konačno bodovanje projekata direktor izvršio uz dosljedno poštivanje utvrđenih kriterija.

Plata direktora Čibukčića iznosi pet prosječnih plata u Federaciji BiH. Prošle godine ona je iznosila oko 5.200 KM. Ali Ugovor koji to precizira nije potpisan od strane premijera Fadila Novalića, pa je time prekršen Zakon o plaćama.
Potpisa nema ni za naknade koje se isplaćuju članovima Upravnog i Nadzornog odbora Fonda.
Neefikasnost u raspodjeli novca

Za zaštitu projekata okoliša u prošloj godini Fond je realizovao samo 26 posto planiranih sredstava, To je, zaključuje revizija, uticalo na okoliš:

– To je jednim dijelom posljedica načina rada, odnosno neefikasnosti u raspodjeli sredstava i nedovoljne pripremljenosti finansiranih projekata, i uticalo je na efekte zaštite okoliša. Mali procenat realizacije tekućih transfera za realizaciju projekata uzrokovan je najprije nedovoljnom pripremljenošću odobrenih i ugovorenih projekata u ranijem periodu, zatim sporom raspodjelom i realizacijom u tekućem periodu, kao i nekvalitetnim aplikacijama koje krajnji korisnici dostavljaju na javne konkurse.

Za prošlu godinu planirano je 36 miliona KM za projekte za zaštitu okoliša. Fond je utrošio tek nešto više od devet miliona KM:

– To je pokazatelj neefikasnosti – navodi se u izvještaju.

Pored toga, Fond je neosnovano kao prihod priznao pola miliona KM koje su trebale biti utrošene za nabavku mjernih stanica za kvalitet zraka. Nisu nabavljene a novac je neosnovano iskazan kao prihod.

U izvještaju se navodi i niz zamjerki koje su, nažalost, postale konstanta za domaće institucije: sklapanje ugovora sa vanjskim saradnicima i plaćanje za poslove koji su u opisu već sistematizovanih radnih mjesta u Fondu, slabo ili nikakvo praćenje realizacije dogovorenih aktivnosti u okviru projekata, neadekvatan nadzor nad subjektima kojima je novac dodijeljen…

U isto vrijeme, Fond čiji je godišnji budžet skoro 68 miliona KM, godišnje inkasira oko 30 miliona KM neporeznih prihoda.

Prošle godine od naknada za okoliš koju plaćaju pravna i fizička lica prilikom svake registracije motornih vozila u budžet Fonda slilo se 17 miliona, po drugim osnovama još 14 miliona KM.

Jedan od nerealizovanih projekata Fonda je i onaj koji se odnosi na uređenje rijeke Miljacke u Sarajevu: Fuad Čibukčić predstavio spektakularan izgled Miljacke – naslov je iz 2018.

– Napravit ćemo branu kod mosta na Skenderiji, da podignemo nivo Miljacke na 1,60 metara, a kao turističku atrakciju planiramo vožnju električnim čamcima od Skenderije do Vijećnice i nazad. Plan je da makar prvu fazu projekta završimo za tri do četiri godine – najavio je tada, ali od čamaca još uvijek ništa.

Podsjetimo i na to da je prethodnim revizijama utvrđeno da je direktor Čibukčić tokom 2016. dobijao 400 maraka mjesečno za posjedovanje zvanja doktora nauka. Te godine revizija je zabilježila i kupovinu skupih mobitela, povećanje plata i značajno povećanje broja radnih mjesta.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79