Prognoze UN World Tourist Organisaton – UNWTO, za razvoj i rast turizma u slijedećim decenijama su optimistične. Evropa ostvaruje 41% svjetskog prihoda od turizma, a turizam u Evropi raste po stopi od 3,5% do 4,5% godišnje. Ekonomski analitičari su saglasni da je razvoj turizma bio glavni faktor ekonomskog oporavka Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Evropa u slijedećim decenijama želi da zadrži poziciju najvećeg turističkog odredišta svijeta i potiče kreativnost u turizmu i otvaranje novih turističkih niša.
Značaj posjedovanje obale Mediterana za razvoj turizma u Evropi je nesporan. Tako Neum danas na turističkom tržištu nudi oko 10.000 kreveta u hotelima, pansionima, apartmanima i privatnim sobama, a susjedni gradovi u unutrašnjosti kao što su Čapljina, Stolac, Ljubinje, Ravno… u ovom trenutku na turističko tržište ne nude ni jedan hotelski krevet.
U navedenim općinama, koje su ključne za turistički razvoj Neumskog primorja, vladaju politička, društvena i ekonomska pustoš, a to su glavne funkcije turizma. Četvrt stoljeća nakon rata na primjer, općina Stolac nije obnovila ni autobusni kolodvor, hotel Bregavu, a da ne spominjemo obnovu historijskog područja – Stari grad Stolac, proglašenog nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Vladajući režim je svjesno sunovratio navedeno područje u društveno-ekonomsko beznađe.
Govoreći o području Neuma hrvatski povjesničar dr. Ivo Banac napominje da Neum nikada nije pripadao ni Narodnoj ni kasnije Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, nije pripadao ni habsburškoj Dalmaciji, ni mletačkoj Dalmaciji.
– Jasno je to da nikada nije bio u hrvatskom posjedu, kako god to definirali, uz poštovanje činjenice da tamo žive Hrvati – zaključuje Banac.
Potrebno je znati da je još daleke 1965. godine, neko naumio blokirati turistički razvoj Neuma, proglašavajući 434,40 ha na poluotoku Kleku besmislenim zaštićenim rezervatom prirode (Zakon o zaštiti prirode BiH, Službeni list SR BiH br.4/65 od 05.02.1965. godine).
Razvoj Neuma je počeo osamdesetih godina prošlog stoljeća, tačnije 1978. godine, nakon prihvatanja dokumenta „Koncept dugoročnog razvoja primorskog dijela općine Neum“.
U tim vremenima sam bio zaposlen kao voditelj turizma u RO Zajednici za vaspitno-rekreativne aktivnosti mladih BiH – Mladostbih, koja je upravljala sa objektima omladinskog turizma u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Misleći o Neumu često se sjetim obilaska poluotoka Klek (prije ZOI ´84) u društvu sa direktorom RO Mladostbih, Jovom Bašićem, koji me upoznao sa inicijativom tadašnjeg visokog političkog rukovodioca BiH Hamdije Pozderca, da prodamo sve objekte u ex Jugoslaviji van Bosne i Hercegovine i da gradimo veliki Međunarodni omladinski centar u Neumu, na obali Malostonskog zaliva, sa obrazloženjem da bi mogli u slijedećim godinama imati problema sa imovinom van BiH. Sjećam se da smo svi bili u šoku i nevjerici i nismo pristupili prodaji atraktivnih objekata Sportski centar Partizan u Zaostrogu kraj Makarske i Omladinskog centra u Kaštel Gomilici kraj Splita.
U drugoj polovini osamdesetih godina prelazim da radim u Olimpik turs, turističku organizaciju u sastavu Željezničko transportne organizacije – ŽTO BiH. Sa idejom da ojača saobraćajnu dostupnost Neuma, ŽTO stavlja na raspolaganje poslovnici u Čapljini tri agencijska turistička autobusa, a Neum proglašavamo željezničkom stanicom. U tim godinama Sarajevo je bilo povezano sa lukom Ploče sa 14 redovnih željezničkih linija dnevno, od kojih su neke bile zavidnog standarda prijevoza i komfora kao Bosna ekspres ili Olimpik ekspres.
Nekoliko godina potom započeo je agresivni rat u Bosni i Hercegovini kada je komunističko rukovodstvo u susjednim zemljama R Srbiji i R Hrvatskoj “oživjelo” velikodržavne ideje iz vremena prije Drugog svjetskog rata o podjeli BiH. Presude Međunarodnog suda u Hagu o ratnoj ulozi susjednih zemalja R Hrvatske i R Srbije se osporavaju, a zločini poriču. Suđenja za ratne zločine još traju pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove u Hagu (MMKS).
Stanje kulturne i prirodne baštine pod formalnom zaštitom BiH i FBiH u Neumu, Čapljini i Stocu je žalosno. Rijetki obnovljeni objekti i uređeni dijelovi prirode samo potvrđuju navedenu konstataciju. Razvoj turizma i turističke infrastrukture u Neumu se ne planira. Oživljena je ideja zaboravljenog Botaničko-florističkog rezervata Mediteranetum u Neumu, koji danas nije pod formalnom-pravnom zaštitom.
Novim prostornim planom predviđa se proširenje nekadašnjeg područja pod zaštitom na oko 477,60 ha (?!) sa obrazloženjem da na području postoje velika područja makije, 2 bočatna izvora, brojne jame, pećine i estevele i 7 tipova staništa Natura 2000?! Istovremeno na hrvatskoj strani Malostonskog zaliva nema sličnog primjera zaštite. Potrebno je znati da je BiH inicijator i finansijer rješavanja otpadnih voda u čitavom Malostonskom zaljevu.
Poredeći morsku obalu Bosne i Hercegovine u dužini preko 24 km, sa Slovenijom koja raspolaže sa morskom obalom od 46,6 km i koja je urbanizirana sa lukom Koper, gradovima Piran, Portorož, Izola, Ankaran i mnoštvom apartmanskih naselja, općina Neum i Vlada HNK žele da kompletnu morsku obalu Bosne i Hercegovine pretvore u rezervat prirode veoma upitne prirodne vrijednosti. Ministar u VM BiH, Mirko Šarović je takvo apsurdno ponašanje idolopoklonstva narodnim kolektivitetima objektivizirao riječima: „Ako smo braća po narodnosti sa građanima susjednih država, nisu nam isti novčanici“.
Rezultat nedostatka vizije i zanemarivanja ekonomskog razvoja je masovno iseljavanje mladih pa i čitavih porodica (iseljeno cca 200.000 građana iz BiH u posljednjih 6 godina) gdje prednjače građani hrvatske nacionalnosti. U posljednih 25 godina stanovništvo BiH se sa oko 4,5 miliona smanjilo na ispod 3 miliona stanovnika (negativni demografski saldo od oko 45%). Iako se stanovništvo Neuma povećalo nakon posljednjeg rata opći demografski saldo regiona je negativan.
Kako otvoriti nove perspektive razvoja bosanskohercegovačke pomorske teritorije i njegovog zaleđa? Prije zaključivanja dobro je znati nekoliko važnih činjenica potrebnih za naše razmatranje.
Sa idejom rješavanja saobraćajne izoliranosti Neuma, firma Sarajinženjering je uradila idejnu studiju željezničkog povezivanja Neuma sa Čapljinom u četiri varijante dužine kolosijeka od 21 do 27 km. Izgradnja željeznice bi bosanskohercegovačko primorje otvorila za željezničke turoperatore iz Evrope i nostalgija vozove, a riječnu luku u Brčkom, izgradnjom dionice Vareš – Banovići, povezala sa morem. Nakon trideset godina društveno-ekonomske stagnacije bosanskohercegovačkog primorja i njegovog zaleđa, to bi bio preokret u razvoju, ravan onom iz osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Interesantno je da su Aneks 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i Odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o osnivanju Komisije za nacionalne spomenike, poslije tridesetogodišnje svetske prakse nakon donošenja Konvencije o zaštiti kulturne i prirodne baštine – UNESCO (1972.), kada su priroda i kultura stavljeni u jedan okvir, zaboravili na prirodnu baštinu u Bosni i Hercegovini. Postavlja se pitanje ko je odgovoran za obnovu, očuvanje i upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima nacionalnog značaja? Da li su to općine, kantoni, entiteti na kojima se oni nalaze ili država Bosna i Hercegovina?
Zaključak
Turizam je proizvod koji moramo razvijati, a raznolika kultura i priroda su ključ tog proizvoda. Primorsko područje Bosne i Hercegovine u Neumu svjesnim ostrukcijama razvoja od strane lokalnih vlasti, nije integrirano sa unutrašnjom teritorijom, a susjedna R Hrvatska osporava pravo BiH na moru i pristupni koridor prema otvorenom moru. Nadležna državna tijela moraju iskoristiti sve raspoložive međunarodne mehanizme za rješavanje ovog spora u skladu sa Konvencijom UN o pravu mora iz 1982. godine.
U smislu provođenja eventualne buduće Odluke Predsjedništva BiH o državnoj imovini i „javnom dobru“, potrebno je da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donese Zakon o moru kao i Zakon o kulturnom i prirodnom naslijeđu koji će urediti navedene oblasti pa time i Pomorsko dobro BiH. Pomorsko društvo u BiH je na Tematskoj konferenciji održanoj 14.11.2019. godine, na temu rješavanja problema proglašenog suvereniteta R Hrvatske na pomorskoj teritoriji BiH, precizno utvrdilo Zaključke konferencije koji su objavljeni na stranici http://www.bhmore.ba.
Uporište za preuzimanje opće brige o “javnom dobru” Predsjedništvo BiH ima u presudi Ustavnog suda u predmetu broj U 1/11, donesenoj na sjednici održanoj 13. jula 2012. godine, na zahtjev Sulejmana Tihića, u vrijeme podnošenja zahtjeva zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupšine BiH. U meritumu presude utvrđuje se da je državna imovina „javno dobro“ (morska voda i morsko dno, riječna voda i riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna saobraćajna mreža, saobraćajna infrastruktura, itd.). Ono po svojoj prirodi, prioritetno služi svim ljudima u državi. Sve odredbe postojećih zakona koji su doneseni na nižim administrativnim nivoima u državi, a koje su u suprotnosti sa navedenom presudom Ustavnog suda BiH, potrebno je proglasiti ništavnim.
Ako je izgradnja mosta za Pelješac preko bosanskohercegovačkog koridora za otvoreno more mogla da prođe u NSRS kao vitalni narodni interes srpskog naroda u BiH, onda općenito osporavanje teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, pa tako i na moru, je nesporno kažnjivi čin veleizdaje.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
