Dok jedni tonu u dugove, drugi na računima imaju milijarde

Trend rasta ukupnih kreditnih zaduženja u Bosni i Hercegovini se nastavlja. Dok jedan broj građana tone u dugove, drugi na svojim računima čuvaju milijarde. Ukupni krediti na kraju prošle godine iznosili su 23 i po milijarde KM, dok su istovremeno depoziti dostigli čak 31 milijardu maraka.

Rast plasmana potrošakih kredita generiše više faktora, ali jedan od glavnih je inflacija, zbog koje građani svoju nelikvidnost rješavaju zaduživanjem kod banaka.

Trend rasta ukupnih kreditnih zaduženja u Bosni i Hercegovini se nastavlja. Dok jedan broj građana tone u dugove, drugi na svojim računima čuvaju milijarde. Ukupni krediti na kraju prošle godine iznosili su 23 i po milijarde KM, dok su istovremeno depoziti dostigli čak 31 milijardu maraka.

U 2023. godini građani i privreda zadužili su se kod komercijalnih banaka za novih gotovo 1,5 milijardu KM. Najviše su se zaduživali građani i to uzimajući nenamjenske potrošačke kredite.

Zbog inflacije građani se zadužuju

“Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 813,4 miliona KM, kod privatnih preduzeća za 612 miliona, nefinansijskih javnih preduzeća za 9,6 miliona i kod ostalih domaćih sektora za 58 miliona KM”, tvrde iz Centralne banke BiH.

Ekonomisti su saglasni. Rast plasmana potrošačkih kredita generiše više faktora, ali jedan od glavnih je inflacija, zbog koje građani svoju nelikvidnost rješavaju zaduživanjem kod banaka.

Ono što takođe nije dobro jeste što u ukupnoj strukturi kredita dominiraju upravo potrošački krediti građana.

“Sve manja potrošačka moć jednog velikog dijela stanovništva koje je prinuđeno da sve deficite, odnosno sve nedostatke finansijskih sredstava nadoknađuje kroz te potrošačke kredite za koje treba reći da su najnepovoljniji vid zaduženja, odnosno najskuplji. Međutim za veliki broj građana ne postoji alternativa”, kaže Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista “SWOT”.

Potrošački krediti

“Može biti zabrinjavajuće to da kredite za privredne aktivnosti zamjenjuju potrošački krediti građana. Banke nastoje da plasiraju sredstva. To je njihov posao. Ali to nije dobro za ekonomski rast i razvoj zemlje”, dodaje Milenko Krajišnik, dekan Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci.

Sve veće zaduživanje građana nije samo naš fenomen. Ono je trend i u mnogo bogatijim državama. Sociolozi za ovu pojavu imaju termin Mekdonaldizacija.

“Čovjek i danas kao biće jednostavno je sklono izazovu. Sve ono što vidi smatra da mu je neophodno. Tako naravno nije bilo prije nekoliko decenija. Mnogo manje se trošio novac na, hajde da kažemo, nepotrebne stvari, dok danas u 21. vijeku u doba potrošačkog društva se često koristi pojam Mekdonaldizacija. Mi danas kao pojedinci teško možemo odoliti tome”, mišljenja je Vedran Fracuz, sociolog.

Da bi preživjeli mjesec dana i popunili rupe, većina građana se služi finansijskim akrobacijama, zadužuju se u bankama i mikrokreditnim organizacijama. Na kraju moraju, uz tekuće troškove, da otplaćuju i i rate, te tako ulaze u začarani krug.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79