Na današnji dan, prije 31 godinu dogodila najveća rudarska nesreća u BiH, a članovi porodica stradalih i zvaničnici okupili su se na nekadašenjm ulazu u jamu Dobrnja Jug. Shodno situaciji u Rudniku uglja Kreka, obilježavanje je drugačije u odnosu na ranija.
Usijani odnosi između članova uprave Rudnika uglja Kreka i Elektroprivrede BiH sa Sindikatom rudara reflektirali su se i na obilježavanje godišnjice nesreće koja se dogodila 26. augusta 1990. godine u jami Dobrnja Jug u Mramoru nadomak Tuzle, u kojoj je poginulo 180 komorata.
Fokus današnjeg obilježavanja tužne godišnjice stavljen je na obrazloženje problema u kojima se nalazi elektroenergetski sektor, posljedično stanju u Rudniku uglja Kreka, gdje rudari u 21. vijeku ugalj skoro u potpunosti ručno kopaju.
Inače, Sindikat rudara jučer je obilježio godišnjicu tragedije, dok je uprava Kreke, Elektroprivrede BiH, većeg broja članova porodica stradalih rudara i političkih zvaničnika to odlučio učiniti na dan kada su stradali komorati.
Sidnikalisti su jučer obrazložili da razlog za takav čin leži u posljednjim potezima direktora rudnika Huseina Trumića, dok čelnik Kreke navodi da je 26. august dan kada šutnja najviše govori.
“Kada je u pitanju Rudnik uglja Kreka, mogu obećati da ću za sva dešavanja, stanje u rudnicima i sve dalje korake, govoriti veoma brzo. Tada će biti iznesene sve informacije javno. U Rudniku uglja Kreka sam već dva mjeseca i prilikom preuzimanja funkcije sam znao da su rudnici u teškoj situaciji, ali da su u ovakvoj, nisam mogao ni zamisliti. Planovi i koncepti daljih aktivnosti su napravljeni i u ovom momentu mogu dati obećanje da će rudnik Kreka biti jedan od najboljih u BiH”, naveo je Trumić.
Za razliku od Trumića, danas je znatno otvoreniji za razgovor bio generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija koji je govorio o svim dešavanjima u Kreki, koja se nalazi u koncernu tog javnog preduzeća.
Osvrnuvši se na tužnu godišnjicu, prvenstveno je kazao da se na ovaj dan pažljivo biraju riječi kojima se traže opravdanja za sve one koji su živi i u obavezi su da brinu o porodicama poginulih rudara, ali i rudnicima u BiH. Nikada brige o teškom poslu rudara, kako je poručio, ne može biti previše, kao ni ulaganja u humanizaciju rada komorata.
“U Elektroprivredi BiH smatramo da na znatno humaniji način moramo preći iz vrlo teškog posla u podzemnoj eksploataciji. Sve radimo u tom smjeru kako bismo na što bezbolniji način izveli energetsku tranziciju koja je uvijek teška”, kazao je Andelija.
Kako je naveo, danas okupljeni su se opredijelili na to da obilježavanje godišnjice nesreće obave na datum kada se ona dogodila, izrazivši žaljenje što s njima nije bilo predstavnika sindikata.
“Njihove razloge potpuno ne možemo da razumijemo i smatramo da su nažalost pokušali i ovaj datum na neki način ispolitizirati, isproblematizirati i napraviti negativnu priču u vezi svega toga. Moramo se vratiti socijalnom dijalogu, ispunjavanju obaveza koje smo svi preuzeli i poslu restruktuiranja rudnika koji je veoma težak i to nije švedski stol na kojem će se probrati samo ono što nekome odgovara”, poručio je Andelija.
Govoreći o aktuelnom stanju u Rudniku uglja Kreka, generalni direktor Elektroprivrede BiH naveo je da su to javno preduzeće, ali i Vlada Federacije BiH ispunili sve što su dosad obećali, dok to Sindikat rudara nije učinio.
“Mi bismo već u idućoj sedmici trebali otvoriti novi transportni sistem na rudniku Dubrave, a ubrzo i Šikulje. Za razliku od nas, sindikat se okrenuo na drugu stranu, problematizirajući sve kao ugroženost prava iz kolektivnog ugovora, a sve uvjeravam da nijedno pravo rudara neće biti prekršeno”, naveo je Andelija, istaknuvši da je Elektroprivreda BiH jučer Kreki isplatila dodatnih 1,4 miliona KM kao potporu u procesu zbrinjavanja radnika koji su stekli uslove za penzionisanje.
Kao problem u elektroenergetskom sektoru, Anedelija vidi činjicu da rudnici koji djeluju u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH već godinama ne ispunjavaju planove poslovanja, što je osnovni uzrok dubioza u kojima se nalaze.
“Plaće u svim rudnicima se redovno isplaćuju, niti im dugujemo jednu marku za neto primanja. Međutim, rudnici su svima ostalima dužni, penzionim i zdravstvenim fondovima, dobavljačima te Elektroprivredi BiH. Kada je riječ o proizvodnji uglja, moram reći da je Kreka u sedam mjeseci ove godine isporučila 300 hiljada tona manje uglja. Da bismo nadomjestili nedostatak uglja, osiguravši grejnu sezonu u Tuzli i Lukavcu bili smo prinuđeni kupiti ugalj na tržištu, odnosno od Rudnika Stanari po cijeni koja je za 14 feninga jeftinija od onoga iz Kreke”, pojasnio je Andelija.
Od 156 hiljada tona uglja, koliki je bio plan u julu ove godine, Krekini rudari su proizveli 78 hiljada tona tog energenta, ostvarivši prihod od 3,4 miliona KM.
Za isplatu neto plaća, Andelija pojašnjava da je bilo potrebno 4,4 miliona maraka, što je uzrokovalo da uprava Kreke poduzme određene korake. Među njima su slanje na čekanje određenog broja zaposlenih, uz naknadu od 60 posto od ukupne plaće.
Generalni direktor Elektroprivrede BiH na kraju je poručio da je ovo javno preduzeće u posljednjih deset godina za isplatu plaća Krekinim rudarima izdvojilo 150 miliona KM, uz dodatnih 90 miliona maraka za modernizaciju i pozajmice za zbrinjavanje penzionera.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
