Dok većina ljudi, a posebno mladih, nastoji napustiti BiH, on se vratio iz bijelog svijeta u rodnu Srebrenicu
Dok većina ljudi, a posebno mladih, nastoji napustiti BiH, Irvin Mujčić se vratio iz bijelog svijeta u rodnu Srebrenicu. Dok je još bio beba, majka ga je uspjela spasiti i izbjegli su prije pada Srebrenice u Italiju. Nakon što je diplomirao u Rimu, te poslom proputovao zemljama na sve četiri strane svijeta, duševni mir našao je u srebreničkom selu Osmače gdje živi već četiri godine i promoviše prirodne ljepote ovog kraja.
Irvin Mujačić odrastao je u izbjeglištvu u Italiji i prije pet godina odlučio je da se vrati u Srebrenicu. Ljubav prema rodnom kraju i prirodi koja krasi ovaj kraj motivisala ga je da se intenzivnije bavi turizmom. Svoje kontakte iz Italije, ali i širom svijeta iskoristio je, pa sada brojni turisti, na njegov poziv, dolaze u Srebrenicu. Prošle godine ovdje je boravilo oko 1.500 turista iz Italije, ali i svih zemalja svijeta. Irvin uskoro počinje graditi i etno selo u planinama kod Srebrenice.
Irvin je proveo djetinjstvo u Italiji, a zatim je završio višu školu u Švajcarskoj. Proputovao je nekoliko kontinenata, ali je odlučio da se vrati u rodnu Srebrenicu.
„Motiv da se vratim ovdje bio je što je život kao izbjeglice u tuđoj zemlji nikakav. Nisi tu gdje trebaš biti, što si kao neki list kojeg vjetar nosi. Odlučio sam da se vratim ovdje, odakle potičem, odakle mi je porodica, da se sa iskustvom kojeg sam stekao vratim na svoj nivo.“
Prirodne ljepote Srebrenice Irvin želi iskoristiti na najbolji način.
„Da pokažem ljepote naše okoline, a preko ljepota naše prirode da pokažem sve ono što se desilo ovdje u zadnje dvije hiljade godina. Kada se iziđe pješice iz Srebrenice do Jezera, vidiš odmah minsko polje, onda znaš da je rat bio tu, ali vidiš i staru kulu u Klotjevcu, onda znaš da je tu bilo i tursko doba, turski vakat. Onda ideš na Bijele Vode, vidiš Lovište, ideš gore u Ljeskovik i vidiš najstariji bor u Bosni i Hercegovini, koji je visok, koji je širok, da bog sačuva. Ideš Eminu u Jasenovu, onda vidiš konje, vidiš kako se svira saz, šta su naši običaji.
Pogotovo vidiš kako naš narod živi – u skladu sa prirodom. Bit će različitih vrsta sadržaja. Imat ćemo dosta starih bosanskih načina života, kako se peče pogača ispod žara, i slično, ali i umjetnost. Moramo umjetnost vratiti na nivo da bude sa narodom i za narod. Ne da umjetnici rade samo za sebe. Tako ćemo imati razne događaje, radionice slikarstva i ostalog, ali uz život na selu. Što je vrlo zanimljiv život“, kaže.
https://www.facebook.com/CrnaHronikaBiHofficial/videos/255970815293737/
SlobodnaEvropa